Tržišta automobila doživjela su ove godine nebrojene preokrete zahvaljujući izbijanju virusa korone, ali i prije su bila pod velikim pritiskom. Do kraja ove godine moraju osigurati značajno smanjenje emisije CO2, što se donedavno činilo potpuno nemogućim. Prosječne emisije čak su se povećale posljednjih godina, zbog čega su preduga kašnjenja - čak i s obzirom na trenutnu situaciju - bila godinu ili dvije.

Ali postaje očito da je strah bio nepotreban. Najnoviji podaci koje je Jato Dynamics prikupio u 21 državi članici EU pokazuju da su emisije CO2 iz novih automobila do sada ove godine znatno pale. Dok su novi automobili prodani u Europi 2019. emitirali u prosjeku 122 grama CO2 (120,6 u 2018.), ta je brojka pala na samo 102,2 grama između siječnja i rujna - mjereno NEDC standardom. To je i dalje preko granice, ali samo nekoliko grama.

Naime, proizvođači moraju doseći prosječnu granicu svojih emisija od 95 grama do kraja ove godine, inače će morati platiti kaznu ili kupiti takozvane CO2 kredite. Ali neki su proizvođači već vrlo blizu cilja. Pokazali su se najboljima u Volvu i matičnoj tvrtki Geely, koja također uključuje Lotus, LEVC i Polestar. Plan tvrtke bio je smanjiti prosječne emisije na 110,3 grama po prijeđenom kilometru, a do kraja kolovoza ta je brojka iznosila samo 103,1 grama.

Zanimljivi su i rezultati ostalih marki automobila. Samo 0,4 grama više od vozila Geely Group vozila BMW-a pustili su u atmosferu, a dok ne postignu cilj na kraju godine, treba im samo daljnje smanjenje od 0,6 grama. Hyundai je uspio postići jedno od najvećih smanjenja. Ako su na kraju 2019. prosječne emisije iznosile 124 grama po prijeđenom kilometru, sada su samo 110,8 grama. Zasluge za to uglavnom pripadaju prodaji električnih vozila, jer takvi automobili čine čak osam posto ukupne prodaje novih vozila.
 

Udio elektrificiranih vozila u dvoznamenkastim brojkama

Rast prodaje elektrificiranih vozila također je u najvećoj mjeri pridonio takvim rezultatima. Dok se tržište automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem smanjilo za 29 posto od siječnja do rujna, prodaja elektrificiranih vozila porasla je za čak 67 posto, na ukupno 1,54 milijuna vozila. Njihov je tržišni udio tako porastao na čak 18,1 posto u određenom razdoblju. Za usporedbu: prošle godine to je bilo samo 7,8 posto u istom razdoblju.

Unutar Europske unije Švedska prednjači u prodaji elektrificiranih vozila, gdje su automobili s klasičnim motorima činili samo 60 posto ukupne prodaje novih vozila između siječnja i rujna, a jedan od pet prodanih automobila bio je plug-in hibrid ili električni. Na drugom mjestu je bila Finska, a slijedi Nizozemska koja također ima najveći udio prodanih novih električnih automobila s 12 posto.

S druge strane, Hrvatska je na samom dnu ljestvice nakon prodaje elektrificiranih vozila. Čak 98 posto svih prodanih automobila u određenom razdoblju bilo je opremljeno klasičnim motorima, a među alternativama prevladavaju električni automobili i klasični hibridi.

Loša prodaja elektrificiranih vozila znači da je i Hrvatska zabilježila nešto veće prosječne emisije CO2, koje su u razdoblju od siječnja do rujna iznosile 113,7 grama po kilometru kod novih automobila. To je 2,2 grama više nego u Sloiveniji, a istovremeno 2 grama manje nego u Austriji. Lošiji rezultati zabilježeni su i u razvijenijim zemljama, poput Velike Britanije i Njemačke, kao i u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, koje su s 123,3 grama postigle najgore rezultate. S druge strane, najbolji rezultat, sa 98,6 grama, očekivao se u Nizozemskoj. Razlog relativno dobrog uspjeha Hrvatske je relativno mali broj prodanih novih auta i to u velikoj mjeri onih koje pokreću samo tri cilindra. Nismo se proslavili po prodaji ni hibrida, ni plug in hibrida, baš kao ni električnih auta.

Iako su novi podaci o emisiji CO2 ohrabrujući, nisu sasvim realni. Kao što je već spomenuto, oni se i dalje mjere prema NEDC standardu, koji će biti ukinut 2021. godine. Puno jasniju sliku stvarnih emisija dobit ćemo tek krajem sljedeće godine, kada će vrijediti samo puno stroži WLTP standard.