Foto: Andre Drechsel/Pixabay

Njemačka danas obilježava 60. godišnjicu početka izgradnje Berlinskog zida koji je dijelio istočni i zapadni dio Berlina tijekom Hladnog rata.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nazvao je njegovu izgradnju “početkom kraja” za komunistički režim, koji je u to vrijeme tvrdio da je zid izgrađen radi zaštite zemlje od fašizma.

Steinmeier je pozvao Nijemce da ne dopuste da sjećanja na to razdoblje izblijede te ih pozvao na aktivno sudjelovanje u demokraciji, što uključuje glasovanje na nacionalnim izborima u zemlji sljedećeg mjeseca.

“Brandenburška vrata su zatvorena”, bila je šokantna vijest s kojom je novinska agencija Associated Press u ranim jutarnjim satima 13. kolovoza 1961. obavijestila svijet da je započela izgradnja Berlinskog zida, podsjeća Deutsche Welle.

Vrata su se nalazila točno između istočnog i zapadnog dijela grada, a vojnici i Narodna armija Njemačke Demokratske Republike (DDR) blokirali su sve uobičajene prijelaze prema Zapadnom Berlinu, najprije bodljikavom žicom.

Berlin je bio politički podijeljen odmah nakon završetka Drugoga svjetskog rata, ali ljudi su se i dalje mogli slobodno kretati.

“Operacija granične sigurnosti” koju je u to vrijeme započeo predsjednik Njemačke Demokratske Republike Erich Honecker bio je zaključak podjele Berlina i onemogućio im je bijeg u Saveznu Republiku Njemačku, jer je 2,6 milijuna ljudi pobjeglo u tu zemlju 1949. godine.

Taj masovni egzodus bio je ekonomski katastrofalan za državu koja se u to vrijeme već suočila s velikim nedostatkom obrtnika, ali i liječnika, prenosi Tanjug.

Službeno objašnjenje za izgradnju zida bilo je drugačije, a to je da očuvanje mira zahtijeva zaustavljanje aktivnosti zapadnonjemačkih osvetoljubaca.

Ta agresivna retorika bila je tipična u vrijeme kada su se Sovjetski Savez i Sjedinjene Države natjecale da pokažu tko ima bolji društveni sustav.

Obje su se strane stalno naoružavale i stvorena je takozvana “ravnoteža straha”, situacija koja je trajala do pada Berlinskog zida 1989. godine.

Podijeljeni Berlin bio je i žarište borbe između dva sustava, gdje su ga pobjedničke snage 1945. podijelile na četiri sektora, Sovjete u istočnom dijelu grada, te Amerikance, Britance i Francuze u zapadnom dijelu.

Tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država John F. Kennedy nazvao je demokratski Zapadni Berlin “otokom slobode u komunističkom moru”. Za NDR je 155 kilometara dug zid bio “antiimperijalistički vatrozid”.

Tijekom 28 godina postojanja Zida, na njemu ili ispred njega umrlo je najmanje 140 ljudi, a sjećanje na sudbinu tih ljudi utjelovljeno je u komadu zida dugom 200 metara koji još uvijek stoji na ulici Bernauer Straße .

To je mjesto gdje se s vremena na vrijeme organiziraju okupljanja starih svjedoka, gdje pričaju ono što su doživjeli.

Jedan od njih, na primjer, je Joachim Rudolf, koji je pobjegao u zapadni Berlin, a zatim iskopao tunel dug 140 metara, od zapada prema istoku, kako bi drugima omogućio bijeg.

Kaže da se odmah nakon zatvaranja granice zatekao s prijateljem u blizini bodljikave žice ispred koje su stajali vojnici naoružani “kalašnjikovima”. Vojnici su vikali na njih dvojicu, a Rudolf izvještava da mu je u tom trenutku bilo jasno da su spremni za pucanje.