Posljednjih nekoliko godina strani radnici postali su neizostavan dio našeg društva. Njihov broj neprekidno raste, a trenutačno ih je najviše iz BiH i Nepala, Slijede oni iz Srbije, Indije i Makedonije. Neke grane našeg gospodarstva, poput graditeljstva te ugostiteljstva i turizma, bez stranih radnika već bi vjerojatno bile na koljenima. Nekima od njih Hrvatska je tek usputna postaja, dok drugi žele u našoj zemlji graditi svoju i budućnost svojih obitelji.

O toj temi sinoć je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio dr. sc. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Više od 171 tisuće dozvola je izdano za ovu godinu za boravak i rad stranih radnika. 

Na pitanje hoće li se takvi trendovi nastaviti, Bejaković odgovara kako je “teško govoriti o budućnosti, ali vjerojatno neće”. 

Bejaković: značajan dio hrvatskog stanovništva vraća se iz svijeta
– Zato što se značajan dio hrvatskog stanovništva vraća iz svijeta. Hrvatska ipak ostvaruje zavidne stope gospodarskog rasta u zadnjih nekoliko godina. Plaće su porasle i na neki način kriza u zapadnoj Europi, prije svega u Njemačkoj i Italiji, se reflektira i na to da se naši radnici lakše vraćaju u Hrvatsku, kazao je.

Dodaje kako je govoriti o budućnosti teško i nezahvalno, ali ako će i dalje postojati značajni kadrovski deficiti u turizmu, ugostiteljstvu i graditeljstvu, onda će trebati i dalje strani radnici. 

Kazao je i kako je Hrvatska često samo “odskočna daska” za te radnike jer mnogi odlaze dalje u zapadnu Europu, međutim, neki od njih i ostaju.

– Mi im trebamo pomoći kao dobri domaćini da se snađu, ali i koristiti njihove sugrađane koji znaju jezik, tako da bi taj dolazak u Hrvatsku bio što lakši, rekao je.

– Dobro je da se upozorava na probleme koji postoje kod zakona, da se ne stvori jedna slika da, ako donesemo zakon, da su sve aktivnosti završene. Najlakše je donijeti zakon, trebamo provesti i poštivati taj zakon, što je jako zahtjevno i svi mi kao građani Hrvatske trebamo pomoći u provođenju zakona i u pomoći u dolasku tih stranih radnika, kazao je.

U Saboru u raspravi izmjenama Zakona o strancima, dio oporbenih zastupnika je zagovarao da bi trebalo vratiti kvote za strane radnike.

Bejaković nije za to.

– Sadašnji sustav je dobar. Trebamo, naravno, težiti tome da štitimo i svoje domaće tržište rada, ali i da štitimo te radnike. Ako se taj sustav značajno iskomplicira, ako će postati skup i dugotrajan, onda će doći do toga da će strani radnici dolaziti manje u Hrvatsku. Oni su itekako značajni u gospodarstvu i turizmu. Ako tih radnika nema, onda je hrvatsko gospodarstvo u velikim teškoćama, zaključio je.

U drvnoj industriji strani radnici su česti. Dok je nekima Hrvatska samo prolazna stanica, drugi Hrvatsku izabiru za svoj novi dom. 

– Prva grupa koju smo doveli 2019. godine 30-ak stranih radnika, četvero ih već ima obitelj tu, praktički doveli su cijele obitelji, dio supruga je tu i rodile su djecu, zainteresirani su ljudi da tu nađu budućnost. Ne samo s poslovne strane nego obiteljsku i poslovnu, jer je tu bolja situacija nego u njihovim zemljama, pojašnjava Nikola Požgaj, Požgaj grupa.

Strani radnici obično dolaze s istoka
Strani radnici obično dolaze s istoka, no doseljavaju se i sa zapada Europe. 

U Elektrani u Grubišnom Polju radi bračni par iz Francuske, koje oduševljava što su ih na poslu i u gradu brzo prihvatili.

– Ja se uvijek šalim – vani strane firme organiziraju team buildinge, rafting, kajak itd., a kod nas je “balkanski teambuilding”, napravili smo pečenjaru u pogonu, sjenicu, pa se tako družimo, jedan dan peka, drugi dan kotlovina, svi su oduševljeni s time, kaže Laurent Sessa, Elektrana Grubišno Polje.

Ove godine u Hrvatskoj dozvolu za boravak i rad produljilo je 40 400 stranih radnika, dakle četvrtina od njih ukupno 158 tisuća. 

Najviše ih se zadržalo u glavnom gradu i Zagrebačkoj županiji. 

Potražnja za radnicima u Europi i dalje ne jenjava
Pokušava ih se što prije integrirati u društvo, jer potražnja za radnicima u Europi i dalje ne jenjava.

I Italija traži rješenja kako strane radnike motivirati na ostanak.

– U Italiji se sada vodi debata o tome kada i komu omogućiti dobivanje državljanstva. Primjerice, imaju li djeca rođena u Italiji iz imigrantskih obitelji automatski pravo na državljanstvo i na školovanje. No, pola zemlje u rukama je populističkih stranaka koje obećavaju laka rješenja za kompleksne probleme, što nije ostvarivo, kaže Piergiorgio Sciaqua, Europski centar za radnička pitanja.

Prema nekih procjenama u Hrvatskoj bi do 2030. moglo raditi pola milijuna stranih radnika.