94 mališana s teškoćama nije upisano u vrtić u Zagrebu, a ne samo Antun, Mislava i Lidije Kolakušić. Sramotna je stigmatizacija u cijeloj Hrvatskoj
NEČUVENO!!! Koliko je curica i dječaka s "posebnim potrebama" ostalo bez vrtića u Hrvatskoj ne zna se. Pretpostavlja se kako je brojka alarmantna i viša od 500! Tomislav Tomašević tvrdi kako će naknadno pokušati upisati što veći broj onih ispod liste, jer žalbe se upravo rješavaju!
Za totalni nered optužuje Milana Bandića i bivšu garnituru koji su devastirali ne samo vrtićki sustav, a fascinantna je izjava Gradonačelnika:
- Svaku od posljednjih 5 godina ostajalo je oko 2000 neupisane djece, a upravo je zbog manjka mjesta u vrtićima bivša gradska vlast 2016. godine djeci roditelja odgojitelja zabranila upis u dječje vrtiće, čime je između 2016. i 2020. srušila udio djece dobi 3-4 godine u vrtićima s 94.7% na 84%!
"Od ove se godine djeca korisnika mjere roditelj odgojitelj mogu ponovno prijaviti u vrtiće. Novih 1537 prijava došlo je baš od korisnika mjere!"
Teško je naći i jednu riječ opravdanja za tako katastrofalnu situaciju, jer nje zaista nema i nema toga boga koji ima pravo igrati se sa sudbinama dječaka i curica koji imaju pravo na prijatelje, koji se imaju pravo igrati i družiti sa svojom generacijom. Ako tog problema nema u EU, pa i u Srbiji, kako je moguće da mi odbacujemo i stigmatiziramo one kojima je pažnja najpotrebnija.
Igor Soban / Pixell
Napisao: Borut Černelić
Foto: Pixell / Igor Stažić, Start, FB, Maja Devčić FB
Copyright: Start
Nakon što su supružnici Lidija i Mislav Kolakušić uputili žalbu, zapravo protestno pismo vrtičkim i gradskim vlastima u Zagrebu otvorila se pandorina kutija. Kao što se i pretpostavljalo problem je puno veći nego što su i najveći pesimisti pomišljali. I on nije vezan isključivo za grad Zagreb. Gotovo u jednakom broju ostajali su mališani s teškoćama bez upisa u vrtiće i širom Hrvatske. To što je tako što nezamislivo u Europskoj uniji, a i brojnim drugim državama, uključujući i "zaostalu" Srbiju, izgleda da malo koga brine u nas. Krše se međunarodne povelje, internacionalne stečevine, pa i naši propisi. Ova iznimno ranjiva skupina u velikoj je mjeri obespravljena, odbačena i stigmatizirana. Najbolje to na svojoj koži osjećaju obitelji mališana s poteškoćama koji se svakodnevno susreću s nečuvenim, i normalnom umu, nezamislivim problemima. Teško je naći i jednu riječ opravdanja za tako katastrofalnu situaciju, jer nje zaista nema i nema toga boga koji ima pravo igrati se sa sudbinama dječaka i curica koji imaju pravo na prijatelje, koji se imaju pravo igrati i družiti sa svojom generacijom. Ono što je civilizacijski standard posvuda, kod nas je utopija.
Prvi kriterij za upis su djeca iz društveno osjetljivih grupa, a tu spadaju djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, no to bezdušne glavešine ne zanima!!!
Ne može gore i bezosjećajnije, tim prije jer po Ustavu, međunarodnim konvencijama i zakonima upravo djeca s poteškoćama imaju prioritet.
Takva djeca ne smiju u kutu svoje kuće s roditeljima plakati i dalje se pitati zašto ih ne vole i zašto su odbačeni.
Tužno je to da ne može tužnije, otuđeno, zabrinjavajuće...
Zbog manjka vrtićkih mjesta povećavaju se grupe, a to je onda okružje u kojima im autistična djeca "smetaju". Nikada se nešto slično nije dogodilo, nikada djeca s posebnim potrebama nisu tako separirana, obilježena, stigmatizirana...
Uz već ionako teške uvjete u kojima žive, ovo je zakucavanje za takvu djecu i njihove najbliže. Odbačeni su i to je iznimno tužno i ne samo da govori o sustavu koji ne brine o ugroženim skupinama, on upozorava na bezdušnost, manjak senzibiliteta za potrebite i uzdizanje lažnih vrijednosti u kojima nitko nema mane, u kojima su svi fenomenalni, odlični, sjajni... ,gdje se o pravim problemima pričati ne smije.
U relativno razumnom roku odgovore na naša pitanja poslao nam je Odjel za odnose s javnošću Grada Zagreba. Nisu odgovorili baš redom na postavljena pitanja, koja donosimo na kraju njihova priopćenja, baš kao što se nisu referirali ni na slučaj malog Antuna, petogodišnjeg sina Mislava i Lidije Kolakušić. Tomaševićev odgovor prenosimo u cjelini!
- Pitanje neupisane djece u dječje vrtiće u Gradu Zagrebu dugogodišnji je problem i izravna posljedica nedovoljnog ulaganja prethodne gradske uprave u proširenje vrtićkih kapaciteta. Svaku od posljednjih 5 godina ostajalo je oko 2000 neupisane djece, a upravo je zbog manjka mjesta u vrtićima bivša gradska vlast 2016. godine djeci roditelja odgojitelja zabranila upis u dječje vrtiće, čime je između 2016. i 2020. srušila udio djece dobi 3-4 godine u vrtićima s 94.7% na 84%.Od ove se godine djeca korisnika mjere roditelj odgojitelj mogu ponovno prijaviti u vrtiće. Novih 1537 prijava došlo je baš od korisnika mjere. Također, u odnosu na prošlu godinu zaprimljeno je 1522 zahtjeva više za jaslice.
Slijedom navedenog, ove je godine zaprimljeno 10.320 valjanih zahtjeva, pri čemu je inicijalno upisano 7140 djece, a neupisano je njih 3180. Broj djece koji ne zadovoljavaju uvjete prijave je 1940 što je, kao i broj neupisanih, slično višegodišnjem prosjeku. Sukladno planovima upisa dječjih vrtića, tijekom obrade prigovora očekujemo upis još 500-ak djece.
Sve rade sukladno Pravilnicima o upisu djece
Upisi u vrtiće provode se sukladno Pravilnicima o upisu djece, zakonom propisanih kriterija prednosti te upute resornog ministarstva prema kojoj se upisi provode prema slobodnim prostornim kapacitetima, a sukladno namjeni prostora prema programu. Upravo zato, u praksi je moguće da dio djece starije od četiri godine, koji temeljem uzrasta imaju više od 50 bodova, nije upisan, dok su upisana djeca s manje bodova jasličkog uzrasta. U takvoj su situaciji u vrtiću popunjeni kapaciteti vrtićkih skupina, a s obzirom da se djeca vrtićkog uzrasta ne mogu upisivati u jasličke skupine, dio djece vrtićkog uzrasta ostao je neupisan. Ove je godine zaprimljeno ukupno 1834 djece starije od četiri godine, koji, temeljem navedenog, imaju više od 50 bodova, pri čemu je, iz gore navedenog razloga, inicijalno neupisano njih 191, odnosno nešto više od 10%. Tijekom obrade prigovora, taj će se broj dodatno smanjiti.
Mališani s poteškoćama nisu upisani, jer ih je u grupama previše
Opći akti o upisima u gradske dječje vrtiće poštuju sve kriterije prednosti propisane čl. 20 Zakona. Ističemo, međutim, kako se sukladno Zakonu i Državnom pedagoškom standardu u pojedinu skupinu može uključiti samo jedno dijete s lakšim ili težim teškoćama zbog čega je dio djece s teškoćama inicijalno ostao neupisan, obzirom da vrtić kojem su podnijeli zahtjev u skupinama već ima uključenu djecu s teškoćama te se u postojeće grupe ne može upisati još jedno dijete s teškoćama.
Od 376 zahtjeva djece s teškoćama, inicijalno je upisano njih tri četvrtine
Uz navedeno, upis djece s teškoćama, sukladno Pravilniku o upisu, provodi se prema procjeni i mišljenju stručnog povjerenstva. Nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i inicijalnog razgovora s roditeljem i djetetom, stručno povjerenstvo izrađuje pisano mišljenje o mogućnosti uključivanja svakog pojedinog djeteta s teškoćama u dječji vrtić, s obzirom na potrebe djeteta te uvjete koje mu dječji vrtić može osigurati. Slijedom navedenog, od 376 zahtjeva djece s teškoćama, inicijalno je upis odobren za njih tri četvrtine. Ističemo, međutim, kako je u tijeku obrada zaprimljenih prigovora te će dječji vrtići međusobnom koordinacijom te uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, nastojati osigurati mjesto u vrtiću što je moguće većem broju takve djece, uključujući i specifični slučaj koji spominjete.
Znatno ćemo povećati uskoro broj upisanih
Broj upisane djece, ističemo, znatno će se povećati tijekom pedagoške godine. Grad Zagreb gradi veći broj vrtića nego ikad u povijesti. U tijeku je realizacija 23 projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije dječjih vrtića, pri čemu će do kraja ove godine kapaciteti biti povećani za dodatnih 500 mjesta, a tijekom 2024. godine za još 1000 mjesta. Do kraja 2024. godine u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića, dodatna zapošljavanja i povećanja materijalnih prava djelatnika uložit ćemo 70 milijuna eura. Kako će se otvarati novi objekti, a time i novi kapaciteti tijekom pedagoške godine, popunjavat će se s djecom koja su u tom trenutku stekla uvjete za upis. Pritom je važno naglasiti kako smo učinili liste čekanja sasvim transparentnima, a svaki vrtić objavljuje listu svih zahtjeva.
Liste se, pritom, objavljuju na oglasnim pločama i/ili ulaznim vratima u svim vrtićima, a uz to i na mrežnim stranicama svakog vrtića. Nadalje, s ciljem dodatnog povećanja vrtićkih kapaciteta objavljen je trajno otvoreni javni poziv za zakup prostora u privatnom vlasništvu za potrebe dječjih vrtića u sklopu kojega će se već ove jeseni osigurati dodatnih 150 mjesta u Sesvetama. https://zagreb.hr/javni-poziv-za-zakup-prostora-za-potrebe-prosirenj/179335
Povećali smo subvencije privatnim i vjerskim vrtićima
Ističemo, također, da s iznosom nešto većim od 11 milijuna eura subvencioniramo privatne i vjerske dječje vrtiće i obrte dadilja koji će ove godine upisati oko 1.100 djece koja neće biti upisana u gradske vrtiće. S ciljem osiguravanja cjenovne pristupačnosti dječjih vrtića, u svibnju ove godine povećali smo subvencije privatnim i vjerskim dječjim vrtićima i obrtima dadilja za dodatnih 1,5 milijuna eura podizanjem cenzusnih pragova i uvođenjem dodatne mjesečne subvencije u iznosu od 20 eura po upisanom djetetu povrh dosadašnjih subvencija.
Broj djece i skupina u dječjim vrtićima za svaku pedagošku godinu, kako u gradskim, tako i u privatnim i vjerskim dječjim vrtićima i obrtima dadilja, javni je podatak, dostupan u Programu javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju za svaku kalendarsku godinu (https://www1.zagreb.hr/sluzbeni-glasnik/#/app/pretraga?tekst=program%2520javnih%2520potreba%2520u%2520pred%25C5%25A1kolskom&tip=1).
Kako bi Vam vjerno dočarali našu korespodenciju s Gradom Zagrebom jednako tako u cjelosti vam donosimo i naša pitanja, koja su u najvećem dijelu dobila odgovore, izuzevši nekih detalja te fragmenta koji se odnosi na slučaj dječaka Antuna Kolakušića, sina Lidije i Mislava Kolakušića.
Iz kojih razloga nisu u Gradu željeli odgovoriti i na ta pitanja, prosudite sami.
1. Što će se dogoditi s djecom koja su ostala neupisana, navodno i njih i više od 5000 u Gradu, po vama 3180?
2. Po kojim kriterijima su obavljeni upisi u vrtiće i kako je moguće da se ne poštuje sistem bodovanja u kojem se događa da niste upisali djecu i sa više od 68 bodova, a upisali ste i one s višestruko manje bodova, nerijetko i sa samo 10?
3. Jeste li poštivali preporuku zakonodavca koji je propisao i preporučio da se vodi posebna briga o 5 skupina djece, posebice o onima s posebnim potrebama?
4. Jeste li ispoštovali zakonsku odredbu da moraju biti upisana djeca hrvatskih branitelja?
5. Je li točna informacija kako ste izbjegavali upisati u vrtiće djecu s posebnim potrebama? O kojem je broju autistične djece riječ koju niste upisali. Od 100 posto djece s posebnim potrebama zainteresiranih za upis u vrtić u kolikom su postotku ostala iza crte?
6. Iz kojih ste razloga u ovo digitalno vrijeme odlučili roditelje informirati o rezultatima upisa na oglasnim pločama vrtića? Tim prije jer same prijave zaprimili ste digitalnim putem.
7. Koliko djece u prosjeku čini vrtićku skupinu u Gradu Zagrebu ove godine (ovi upisi), a koliko je to bilo prošle i prošlih godina?
8. Hrvatska udruga roditelja odgajatelja žestoko je prozvala Grad, a posebice gradonačelnika kako su baš onih isključivi krivci za totalni kaos u ovom segmentu i kako se nikada nije dogodilo da čak toliki broj djece bude nezbrinut. Je li tome razlog i vaša odluka o suspenziji Odluke za korisnike mjere roditelj?
9. Postoji li budžet iz kojeg je moguće "zbrinuti" svu djecu?
10. Ako da jeste li razmišljali o tenderu, javnom natječaju da omogućite privatnicima da pokrenu svoje biznise i da se intenzivnije bave ovom djelatnošću?
11. Smatrate li da je fer i da je opravdano da baš oni kojim je vrtić najpotrebniji ostanu kod kuće. Djeca s posebnim potrebama ionako su stigmatizirani, a ovakvom odlukom zajedno sa svojim roditeljima još su jednom doživjeli ogromno poniženje. Njima trebaju roditelji, ali socijalizacije radi i više nego drugima prijatelji, vršnjaci. Zašto ste im to u najvećoj mjeri oduzeli.
12. HURO tvrdi da je i više od 5000 neupisane djece, vi kažete 3000. Tko je tu u pravu?
13. Postoje li vrtići u koje nije upisano ni jedno dijete s poteškoćama?
14. Kakvo može po vama biti rješenje za Antuna Kolakušića, dijete eurozastupnika koji je zajedno s još nekolicinom djece istog zdravstvenog stanja "izvisio".
15. Znate li da u većini država EU, a i u Srbiji ne postoji mogućnost da se djeca poput Antuna Kolakušića ne upišu u vrtić i da je to standard?
U slučaju bilo kakvih Vaših dodatnih pojašnjenja slobodno ih pridodate, a ako postoji mogućnost rado bi o svemu u TV razgovoru pričali i s gradonačelnikom. Samo na našoj stranici dosadašnje je objave vidjelo i više od pola milijuna korisnike. Naprosto smo dužni dati im cjelovitu i točnu informaciju.
