Bandić je za Tomaševića najveći krivac za kaos u vrtićima, jer godinama nije ulagao u djecu
Ured Tomislava Tomaševića odgovorio je vrlo općenito na naša konkretna pitanja, izbjegavajući brojke i fakte. Sve su zaokržili pismom u kojem spominju sve muke s kojima su se i u ovom području susreli nakon preuzimanje vlasti pred dvije godine.
- Pitanje neupisane djece u dječje vrtiće u Gradu Zagrebu dugogodišnji je problem i izravna posljedica nedovoljnog ulaganja prethodne gradske uprave u proširenje vrtićkih kapaciteta, napisali su iz Tomaševićeva ureda.
Donosimo što tvrde u Gradu, baš kao i naša pitanja na koja koš uvijek čekamo odgovore. Tako i na pitanje koliko ima neupisane djece u vrtiće s posebnim poteškoćama, a koja moraju imati prioritet, koliko su im u prosjeku velike vrtićke grupe danas, a koliko su bile velike u posljednjih 10 godina...
Sve su to pitanja na koje javnost mora znati odgovor, jer jedino se tako može saznati pravo stanje te uistinu naći, ili ne naći razumijevanje za eventualne Bandićeve nepodopštine na što se stalno pozivaju iz stranke Možemo.
Foto: Pixell / Start infografika
Napisao: Borut Černelić
Brojna su bila pitanja na koje smo zatražili odgovor od najodgovornijeg čovjeka u Gradu, gospodina Tomislava Tomaševića. Umjesto njega, pismo i to općenito, ne i odgovore na konkretna pitanja, dobili smo od njegova Ureda za odnose s javnošću. Pismo prenosimo u cjelosti, baš kao i naša pitanja koja su u najvećoj mjeri ostala neodgovorena.
Kako god, kaže se da je i šutnja nerijetko odgovor, a na javnosti je da sama odredi što se iza ovog velikog problema valja. Mi smo dakako naš upit poslali još jednom i detaljno smo zatražili ponovo konkretne odgovore.
Evo što su napisali u Gradskom uredu za odnose s javnošću u ime Tomislava Tomaševića.
- Pitanje neupisane djece u dječje vrtiće u Gradu Zagrebu dugogodišnji je problem i izravna posljedica nedovoljnog ulaganja prethodne gradske uprave u proširenje vrtićkih kapaciteta.
Upravo zato, izmjena mjere roditelj odgojitelj bila je nužna kako bi se sredstva koja su se izdvajala za tu mjeru mogla preusmjeriti na izgradnju dječjih vrtića.
Za mjeru roditelj odgojitelj od 2016. do konca 2022. godine izdvojeno je 2,4 milijarde kuna, odnosno gotovo 320 milijuna eura. Samo u 2022. izdvojeno je više od pola milijarde kuna, nešto više od 70 milijuna eura, što je iznos kojim je Grad Zagreb mogao izgraditi 2.600 vrtićkih mjesta. Dakle, jedna godina ulaganja u mjeru roditelj odgojitelj bila bi dovoljna za upis gotovo sve djece koja su ove godine zasad ostala bez mjesta u vrtiću.
Bandić je čak zabranio upisativati djecu u vrtić
Dugogodišnji problem mjesta u dječjim vrtićima u Gradu Zagrebu vidljiv je i iz broja neupisane djece. Svaku od posljednjih 5 godina taj je broj bio oko 1000 neupisane djece (povrh tog broja, broj premlade djece svake je od posljednjih triju godina bio oko 1900). Upravo je zbog manjka mjesta u vrtićima bivša gradska vlast 2016. godine djeci roditelja odgojitelja zabranila upis u dječje vrtiće, čime je između 2016. i 2020. srušila udio djece dobi 3-4 godine u vrtićima u Zagrebu s 94.7% na 84%.
Od ove se godine djeca korisnika mjere roditelj odgojitelj mogu ponovno prijaviti u vrtiće. Novih 1537 prijava došlo je baš od korisnika mjere. Također, u odnosu na prošlu godinu zaprimljeno je 1522 zahtjeva više za jaslice. Zbog tih izvanrednih okolnosti, ove je godine inicijalni broj neupisane djece 3180, a očekujemo da će se nakon roka prigovora – koji završava 28. 6. – upisati još oko 500 djece.
Rekli su bit će i 10.000 neupisanih, mi tvrdimo neće ih biti više od 2600
Pritom napominjemo da je temeljem inicijalnog bodovanja prihvaćeno 74% zahtjeva za upis djece roditelja odgojitelja, u odnosu na 68% zahtjeva ostalih roditelja. Podsjećamo također da su udruge najavljivale da će biti 10.000 njihovih zahtjeva odnosno neupisane djece, što se ni izbliza nije dogodilo.
Na kraju, naglašavamo da su ovogodišnji upisi iznimni. Osim što se u sustav vraća oko 1500 djece kojima je bio zabranjen upis, Grad Zagreb gradi veći broj vrtića nego ikad u povijesti.
U tijeku je realizacija 23 projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije dječjih vrtića, pri čemu će do kraja ove godine kapaciteti biti povećani za dodatnih 500 mjesta, a tijekom 2024. godine za još 1000 mjesta. Do kraja 2024. godine u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića, dodatna zapošljavanja i povećanja materijalnih prava djelatnika uložit ćemo 70 milijuna eura. Kako će se otvarati novi objekti a time i novi kapaciteti tijekom pedagoške godine, popunjavat će se s djecom koja su u tom trenutku stekla uvjete za upis. Pritom je važno naglasiti kako smo učinili liste čekanja sasvim transparentnima, a svaki vrtić objavljuje listu svih zahtjeva.
S 11 milijuna subvencioniramo privatne i vjerske vrtiće
Ističemo, također, da s iznosom nešto većim od 11 milijuna eura subvencioniramo privatne i vjerske dječje vrtiće i obrte dadilja koji će ove godine upisati oko 1.100 djece koja neće biti upisana u gradske vrtiće. S ciljem osiguravanja cjenovne pristupačnosti dječjih vrtića, u svibnju ove godine povećali smo subvencije privatnim i vjerskim dječjim vrtićima i obrtima dadilja za dodatnih 1,5 milijuna eura podizanjem cenzusnih pragova i uvođenjem dodatne mjesečne subvencije u iznosu od 20 eura po upisanom djetetu povrh dosadašnjih subvencija.
Uz navedeno, ističemo da Izmjenama Odluke o mjeri roditelj odgojitelj iz rujna 2022. mjera nije ukinuta. Do 30. lipnja 2023. roditeljima odgojiteljima naknada se isplaćuje u iznosu neto minimalne plaće u Republici Hrvatskoj (560 eura mjesečno), a od srpnja 2023. do trenutka dok dijete ne navrši sedam godina života 50% neto minimalne plaće, odnosno 280 eura mjesečno, stoji u pismu zagrebačkih gradskih vlasti.
Sve to stoji u pismu Ureda za odnose s javnošću Tomislava Tomaševića, a mi Vam donosimo i naša pitanja na koje nažalost do sada nismo dobili odgovore.
Poštovani,
hvala Vam na odgovorima, no niste mi odgovorili na konkretna pitanja te nam je tako teško zaokružiti našu istraživačku temu, a da smo zadovoljili elementarna novinarska pravila.
Posebice nas zanimaju podaci o djeci s poteškoćama u razvoju, jer teme koje smo otvorili izazvale su ogroman interes, a naposljetku iznenadno uključivanje i Mislava Kolakušića i njegove priče o nerazumijevanju za njega, suprugu mu Lidiju i njihova petogodišnjeg sina Antuna, to još više traži.
Stoga Vas još jednom najljubaznije molimo da osim općih okvira teme koje tumačite odgovorite i na ova pitanja:
1. Što će se dogoditi s djecom koja su ostala neupisana, navodno i njih i više od 5000 u Gradu, po vama 3180?
2. Po kojim kriterijima su obavljeni upisi u vrtiće i kako je moguće da se ne poštuje sistem bodovanja u kojem se događa da niste upisali djecu i sa više od 68 bodova, a upisali ste i one s višestruko manje bodova, nerijetko i sa samo 10?
3. Jeste li poštivali preporuku zakonodavca koji je propisao i preporučio da se vodi posebna briga o 5 skupina djece, posebice o onima s posebnim potrebama?
4. Jeste li ispoštovali zakonsku odredbu da moraju biti upisana djeca hrvatskih branitelja?
5. Je li točna informacija kako ste izbjegavali upisati u vrtiće djecu s posebnim potrebama? O kojem je broju autistične djece riječ koju niste upisali. Od 100 posto djece s posebnim potrebama zainteresiranih za upis u vrtić u kolikom su postotku ostala iza crte?
6. Iz kojih ste razloga u ovo digitalno vrijeme odlučili roditelje informirati o rezultatima upisa na oglasnim pločama vrtića? Tim prije jer same prijave zaprimili ste digitalnim putem.
7. Koliko djece u prosjeku čini vrtićku skupinu u Gradu Zagrebu ove godine (ovi upisi), a koliko je to bilo prošle i prošlih godina?
8. Hrvatska udruga roditelja odgajatelja žestoko je prozvala Grad, a posebice gradonačelnika kako su baš onih isključivi krivci za totalni kaos u ovom segmentu i kako se nikada nije dogodilo da čak toliki broj djece bude nezbrinut. Je li tome razlog i vaša odluka o suspenziji Odluke za korisnike mjere roditelj?
9. Postoji li budžet iz kojeg je moguće "zbrinuti" svu djecu?
10. Ako da jeste li razmišljali o tenderu, javnom natječaju da omogućite privatnicima da pokrenu svoje biznise i da se intenzivnije bave ovom djelatnošću?
11. Smatrate li da je fer i da je opravdano da baš oni kojim je vrtić najpotrebniji ostanu kod kuće. Djeca s posebnim potrebama ionako su stigmatizirani, a ovakvom odlukom zajedno sa svojim roditeljima još su jednom doživjeli ogromno poniženje. Njima trebaju roditelji, ali socijalizacije radi i više nego drugima prijatelji, vršnjaci. Zašto ste im to u najvećoj mjeri oduzeli.
12. HURO tvrdi da je i više od 5000 neupisane djece, vi kažete 3000. Tko je tu u pravu?
13. Postoje li vrtići u koje nije upisano ni jedno dijete s poteškoćama?
14. Kakvo može po vama biti rješenje za Antuna Kolakušića, dijete eurozastupnika koji je zajedno s još nekolicinom djece istog zdravstvenog stanja "izvisio".
15. Znate li da u većini država EU, a i u Srbiji ne postoji mogućnost da se djeca poput Antuna Kolakušića ne upišu u vrtić i da je to standard?