Da je 25. lipanj Dan državnosti Hrvatske zna svega 33,5 % građana, slično je i sa Spomendanom Hrvatskog sabora, 30. svibnja za kojeg točan odgovor je dalo 34,8 %, a da se 8.listopada slavi baš Dan neovisnosti zna njih jedva 26,3 %! Katastrofalni su to rezultati istraživanja poznavanja naših najvažnijih praznika koje je tijekom lipnja provela agencija Promocija Plus.

Ludo zvuči i podatak o "informiranosti" članova pojedinih političkih grupacija o našim slavnim datumima. Tako zvuči naprosto nevjerojatno da najviše neznalica o imenu današnjeg praznika Dana državnosti ima među HDZ-ovcima. Njih čak 55,9 posto nema pojma da se baš to slavi na današnji dan. Da je tome tako pogodilo iz je samo 35,6 posto, a vrlo sličan podatak ima i druga najveća SDP stranka. Točno 4,2 posto HDZ-ovca tvrdi kako je Danas Dan neovisnosti, a njih 1,7 posto kaže da je danas Dan antifašističke borbe. Nosioci lijeve opcije "gađali" su Dan državnosti zna svega 0,7 posto boljim rezultatom. Zanimljivo da su pristaše Mislava Kolakušića najupućeniji kad je riječ o tome koji se danas blagdan slavi. Njih 51,6 posto zna što se praznuje danas. Vrlo su im blizu i članovi Hrasta te stranke Pametno. U prilogu donosimo detaljne podatke, pregledne tablice i ilustrativne grafike iz kojih možete točno razaznati (ne)upućenost hrvatskih građana u značenje za državu najvažnijih blagdana, a jednako tako možete vidjeti i kako sve to stoji kad je riječ o znanju pristaša pojedinih političkih grupacija o navedenim praznicima.

Tri državotvorna datuma novije hrvatske povijesti izvor su političkih prijepora među političkim akterima, ali i svojevrsne zbunjenosti među hrvatskim građanima. Istraživanje javnog mnijenja koje je provela agencija Promocija plus sredinom lipnja (na pola puta između dva povijesna datuma) pokazuje da u kolektivnoj svijesti 30. svibnja nešto češće još uvijek (i nakon 18 godina) nije "profunkcionirao" kao spomendan Hrvatskog sabora. Tek svaki peti hrvatski građanin zna što se u našoj zemlji obilježava toga dana (22,3 posto), dok je za njih 34,8 posto toga dana i dalje Dan državnosti. Nije zanemariv udio niti onih građana koji misle da se toga dana obilježava Dan neovisnosti, Dan pobjede, Dan osnivanja HDZ-a... (5,8 posto tih ostalih odgovora). Skoro dvije petine građana (37 posto) uopće nema niti ideju što se tog dana u našoj zemlji obilježava.

Slično stanje bilježimo i u slučaju 25. lipnja za kojeg tek jedna trećina građana (33,5 posto) zna da se toga dana u našoj zemlji obilježava Dan državnosti. Svaki drugi (49,7 posto) nema ideju što se toga datuma obilježava, dok ih 16,8 posto iznosi razne druge blagdane (Dan antifašističke borbe, Dan neovisnosti, Dan Hrvatskog sabora, Dan pobjede...).

Kad je riječ o Danu neovisnosti svega 26,3 posto građana zna točan odgovor, 15,2 posto iznosi netočne odgovore, dok najveću razinu odgovora "Ne znam" bilježimo upravo za ovaj datum (58,2 posto).

Razinu zbrke koju je izazvalo mijenjanje datuma pokazuju dva podatka za ova tri državotvorna blagdana: udio netočnih odgovora i udio građana koji nisu navela nikakav odgovor jer ne znaju što se tih tri datuma obilježava u njihovoj državi koja postoji nešto manje od tri desetljeća. Najveći udio netočnih odgovora bilježimo za 30. svibnja i to 40,7 posto što zorno pokazuje kako još uvijek u značajnom dijelu javnosti ovaj datum "stoluje" kao Dan državnosti. Ostala dva datuma imaju nešto niži udio pogrešnih odgovora (16,8 odnosno 15,2 posto). S druge strane udio odgovora "Ne znam" je uvjerljivo najveći za datum 08. listopada (58,5 posto), a nešto niži za 25. lipnja (49,7 posto).

U nastojanju da se razriješi ova svojevrsna zbrka s datumima, gotovo je jednak udio građana koji bi problem rješavali s uvođenjem i trećeg neradnog dana/državnog blagdana i onih koji bi zadržali dva dana blagdana i jedan spomendan (40,3 posto za 3 dana blagdana, 38,7 posto za dva dana blagdana i jedan spomendan, uz 21 posto onih koji se nisu odredili prema ovom pitanju). U slučaju da ostane sadašnje rješenje u broju dana blagdana i spomendana, u odabiru dva datuma za državne blagdane najbolje je prošao 30.05. (37,4 posto), a slijedi 25.06. (32,1 posto) dok je 08.10. prošao nešto lošije u odabiru dva važnija datuma za državne blagdane (30,5 posto).

Posljednji dio istraživanja bio je usmjeren na utvrđivanje odgovarajućeg blagdana za svaki od ova tri spomenuta povijesna datuma iz novije nacionalne povijesti. U ovom svojevrsnom "sljubljivanju" povijesnih datuma i kolektivne nacionalne svijesti za 30. svibnja je najčešći izbor Dan državnosti Republike Hrvatske (41,5 posto), a slijede Dan neovisnosti Republike Hrvatske (20,2 posto) i Dan Hrvatskog demokratskog sabora (18,3 posto), dok svaki peti građanin ne zna što bi trebalo obilježavati tog datuma.

Drugi povijesni datum, 25.06. je najprikladniji za Dan državne samostalnosti (47,2 posto), dok je sadašnji blagdan Dan državnosti prošao znatno lošije (26,2 posto). Više od jedne četvrtine građana ne zna što bi trebalo obilježavati toga datuma (26,7 posto).

Treći povijesni datum najprikladniji je za obilježavanje Dana neovisnosti (63,8 posto), a svega 11,7 posto građana ovaj datum smatra prikladnim za Dan državnosti, dok njih 24,5 posto ne zna što bi trebalo obilježavati ovoga datuma.

Iz svih ovih pokazatelja je vidljivo kako postoji raskorak između povijesnih datuma i državnih blagdana kojima se izražava nacionalni identitet. Tako bi, prema rezultatima istraživanja, najprikladnije približavanje povijesnih datuma i blagdana/spomendana bilo kroz sljedeća "spajanja": 30.05. – Dan državnosti Republike Hrvatske/blagdan; 25.06. – Dan državne samostalnosti/blagdan; 08.10. – Dan neovisnosti/spomendan ili blagdan. Pri tom je važno podvući kako nema prevelike razlike između birača pojedinih stranaka u odnosu prema ova tri povijesna datuma, odnosno nije zabilježena ona dubina nacionalne podijeljenosti na ovoj temi kakvu se zna zabilježiti u nekim drugim temama.