Napisao: Borut Černelić

Snimio: Marko Lukinić/Pixell

Nakon što su sanirali na stotine potresom razrušenih krovišta, dimnjaka, ruševina... dobrovoljci, koji nisu pitali treba li unesrećenima pomoći, vještinama su, znanjem, voljom i privatnim novcem pomagali unesrećenima. Nesebično su se davali i nisu pitali ni za što. No kad su saznali kako je Hrvatska imala mogućnost u prošlih četiri godine dobiti od Europske unije 245,40 raspoloživih milijuna eura, prekipjelo im je! Od tog iznosa, kazali su nam alpinisti, speleolozi, ronioci, HGSS-ovci, a i drugi volonteri pripadnici spasilačkih i hitnih službi, Hrvatska je uspjela realizirati samo 1,36 posto ili tek 3,35 milijuna EUR! Da ti pamet stane. Pitaju se, a što je radila hrvatska birokracija i cijela bulumenta službenika u Bruxellesu. Da nije bilo potresa vjerojatno nitko ne bi ni potegao ovo pitanje, no kako sila zakon mijenja, a nepravda ubija, tako su zainteresirani iskopali što smo sve propustili.
No kažu kako još uvijek nije kasno, jer je EU natječaj Horizont 2020 iz kojeg se mogu povući navedena sredstva još uvijek otvoren. Martina MA Petrinjak, zagrebačka arhitektica i dobra poznaviteljica prilika u ovom segmentu potrudila se iskopati sve informacije vezane uz ovu mogućnost, a njena je poruka sljedeća: - Mi se pitamo, radi li netko u Gradu, gradovima, u Državi na tome da se povuku milijuni iz EU koji se nude "hitnim službama"? Ako oni to ne znaju, mi ćemo se potruditi da saznaju, jer sve do 31. kolovoza možemo aplicirati za novac s kojom bi opremili sve one koji su i ovom prilikom, u potresu pogođenom Zagrebu, dali sebe, svoje vrijeme, zdravlje, imovinu, opremu...
Što reći, samo skupina volontera-alpinista sanirala je posve besplatno 280 zagrebačkih krovova i na stotine dimnjaka i njima mahati crvenom krpom pred nosom, u trenutku kad su saznali da se nadležni nisu adekvatno brinuli o njihovom statusu, spremnosti i opremljenosti, nije baš pametno. Upravo to im se dogodilo kad su saznali koliko su toga i oni, a i mi kao društvo propustili. Shvatili su da su mogli imati svu opremu ovog svijeta i to opremu za koju društvo brine. Ovako su oni "raubali" ne samo sebe, već i svoju užad, ljestve, kacige, rukavice, spone, automobile... Sve to može se nabaviti sredstvima iz navedenog fonda, samo se valjalo potruditi i napisati zamolbu. Nakon razarajućeg potresa, a i corone, nema toga tko neće tako što progurati u EU.
Puno je toga što alpiniste još ljuti, a kap koja im je prelila čašu bila je čestitka zagrebačkog komunalnog redara koji im je na vjetrobransko staklo prilijepio kaznu za nepropisno parkiranje, ne pitajući ih pri tome što su bili prisiljeni dovesti auto na mjesto s kojeg će najlakše iskrcati brojnu opremu.
Ako ne rade, mi ćemo se potruditi da napokon prorade, tvrde i brojni drugi pripadnici hitnih službi. Ako je itko zaslužio novu opremu, ako je itko zaslužio svu pomoć ovog svijeta onda su to sigurno ovi divni ljudi, vatrogasci, speleolozi, alpinisti, zdravstveni radnici... koji su dali sebe, svoja znanja, svoju imovinu i volontirali... Naprosto je nevjerojatno koliko su doprinijeli volontiranjem. Ne koristiti takve mogućnosti koje nudi EU je neviđena bezobraština!
Puno toga o europskim fondovima znaju i u "Mostu" koji je samo dan nakon alarma alpinista, vatrogasaca, speleologa, sazvao press konferenciju na kojoj su Slaven Dobrović, saborski zastupnik i bivši ministar energetike i zaštite okoliša te Sonja Čikotić upoznali javnost s nevjerojatnim javašlukom i propustima pri povlačenju sredstava iz EU fondova.

Je li Hrvatska mogla sredstvima iz EU fondova financirati posljedice potresa u Zagrebu i kako obnoviti razrušene zagrebačke dimnjake?

- Naravno da je, kazala je vidno revoltirana Sonja Čikotić. Otkrila je nevjerojatnu aljkavost hrvatskih birokrata koji nisu ni prstom mrdnuli da dobiju izdašna sredstva Europske unije za opremanje hitnih službi, vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja, alpinista, speleologa, ronioca... Sonja Čikotić, saborska zastupnica upozorila je na činjenicu da je Vlada RH obvezna Hrvatskom saboru podnositi redovna šestomjesečna izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata, ali to Vlada ne radi, pa tako ne znamo ni koliko je iskorišteno sredstava za potrese i krizne situacije. Naglasila je:

- Zadnji put je prije gotovo godinu dana, 29. svibnja prošle godine, Sabor raspravljao o tome koliko smo iskoristili sredstava EU u periodu od 30.6.2018.- 31.12.2018. To je nedopustivo! U isto vrijeme, na razini EU, imamo do svakog centa predočeno korištenje EU fondova i to na tjednoj razini za sve zemlje članice. Za potrese i obranu od poplava, zaključno s 31. prosinca 2018., znači četiri godine nakon što je Operativni program konkurentnost i kohezija u primjeni, bilo je 245,40 raspoloživih milijuna eura, a ovjereno je tek 3,35 milijuna EUR ili svega 1,36 posto. Za potrese i upravljanje kriznim situacijama izdvojeno je 30 milijuna eura.
Tražimo jasne i konkretne informacije ministra oko iskorištenosti tih sredstva, te aktivnosti koje je poduzeo u koordinaciji s gradonačelnikom prema Fondu za solidarnost EU”, rekla je Čikotić. Dobrović je kao čelni čovjek Mosta NL Zagreb istaknuo kako je nužno transparentno obnavljati Zagreb nakon potresa, ne iskorištavajući situaciju za osobne, rođačke I klijentelističke probitke, kako je do sada često činila aktualna zagrebačka vlast. Objasnio je način na koji se stari, dotrajali dimnjaci, koji su u potresu prouzročili dosta štete, mogu sačuvati kao povijesna zagrebačka veduta, a za potrebe grijanja uvesti obnovljivu energiju.

- U gradu se radi na uklanjanju posljedica potresa, o Zakonu o obnovi grada Zagreba nema ništa novo, očito se dogovara na isti način, u zatvorenim uredima i stranačkim podružnicama, a upravo to je ono što moramo spriječiti, jer nije u interesu ni grada a ni građana. Što se tiče gradskih dimnjaka i osiguranja tople vode, gradska uprava je građane prepustila loptanju između gradske plinare i dimnjačara bez trunke volje da sugerira neko novo, drugo rješenje. Most predlaže upravo to, što bi bilo sukladno niskougljičnoj politici na koju se Hrvatska i potpisom obvezala. Međutim,od toga nema ništa, upute koje se čuju su da bez sanacije dimnjaka nema plina, a u sanirani dimnjak idu novi, kondenzacijski bojleri, što je veliki trošak. Zato Most ponavlja, pretvorimo centar grada u zelenu gradsku zonu, solarizirajmo krovove koliko to urbanisti dopuste i dovedimo centralizirano grijanje iz postojećih visokoučinskih gradskih kogeneracija. Na takav centralizirani sustav lako je kasnije spojiti i geotermalnu energiju koja je Zagrebu također na raspolaganju, a postoje i sredstva koja bi se mogla u ovu svrhu mogla koristiti, a velik je rizik da do kraja 2023. ostati neiskorištena”, objasnio je Dobrović.

Dodao je kako ovo nisu bezrazložne kritike i prijedlozi, što se vidi iz primjera Nizozemske koja je većinom zabranila ugradnje novih plinskih bojlera, a i Velike Britanije koja je zabranu najavila za 2025. Oni su svjesni da neće biti vremena za amortizaciju uređaja, jer plin kao energent za grijanje neće moći držati ovakav udio za dvadeset godina.