Tako je u uvodnom poglavlju knjige "Epidemija pametnih telefona", u nizu rječitih primjera iz cijelog svijeta, napisao prof. dr. Manfred Spitzer, jedan od najvažnijih njemačkih istraživača koji se bavi razvojem mozga i utjecajem moderne tehnologije na ljudski kognitivni razvoj. Autora mnogih knjiga, posebice rijetko prihvaćene knjige "Digitalna demencija" dobro znamo, a ovaj put će ih kao psihijatar pokušati osvijestiti o mnogim rizicima i nuspojavama pametnog telefona.

"... uglavnom se radi o poremećajima pažnje, tjeskobi, ovisnosti, demenciji i depresiji", jasan je Spitzer.

Jedan od takvih je nedavni britanski koji je pokazao udvostručavanje učestalosti depresije kod 18-godišnjakinja koje su u dobi od 13 godina provodile više od tri sata dnevno na Facebooku, kao i opsežno američko istraživanje koje pokazuje da je samoubojstvo djevojčica i mladih žena naglo raste sa svakim dodatnim satom upotrebe digitalnih medija. Broj samoubojstava udvostručio se između 2007. i 2015.

- “Mladi obožavaju svoje pametne telefone, koriste ih nekoliko stotina puta dnevno. Boje se da im ništa ne promakne (govorimo o homofobiji, strahu od propuštanja), gubitka mobitela ili barem povezanosti s Internetom (govorimo o nomofobiji, nema više telefona), pažnja im je rastresena, s dugim česta uporaba povećava vjerojatnost fantomske percepcije, pate od deficita pažnje i / ili depresije. Sama prisutnost pametnog telefona na stolu smanjuje sposobnost razmišljanja", piše prof. dr. Manfred Spitzer.

Postaje više nego očito da pametni telefoni ne donose ni mudrost ni sreću čovjeku. Suprotan. Smanjuju uspjeh u učenju i (putem društvenih mreža) uništavaju zadovoljstvo. Više. Struka samo ozbiljno raspravlja o depresiji povezanoj s Facebookom ili pametnim telefonom.

“13-godišnje djevojke koje na Facebooku sjede više od tri sata dnevno dvostruko su vjerojatnije da će podleći depresiji pet godina kasnije, kao što je pokazalo britansko istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 1.000 adolescenata. S obzirom na to da 11 posto svih djevojaka u Velikoj Britaniji svakodnevno provodi tri sata ili više na Facebooku, ove nalaze treba shvatiti ozbiljno ", upozorava Spitzer, dodajući da je Facebook nedavno (s izuzetkom Europe) dodatna usluga koja automatski traži tragove samoubojstva pomoću algoritma u pojedinačnim unosima. Naravno, tvrtka to ne radi iz svojevrsnog altruizma, već s namjerom da nekako ‘opere svoj ugled’.

“Društvena mreža odlučila se na ovaj korak zbog brojnih samoubojstava koja su se mogla vidjeti uživo na Facebooku i dobila glasan medijski publicitet. Početkom 2017. godine 12-godišnja djevojčica počinila je samoubojstvo pred kamerama u SAD-u, a sve je to uživo emitirano na Facebooku; otprilike mjesec dana kasnije oponašao ju je 14-godišnjak, a u listopadu je 54-godišnjak ustrijeljen pred kamerama u Turskoj,  jer se njegova kći zaručila bez njegovog dopuštenja.

Do jeseni 2017. Facebook je testirao svoje algoritme i (prema vlastitim izjavama), zajedno sa specijaliziranim osobljem, kontaktirao više od 100 suicidalnih korisnika i čak ih fizički tražio.

Zabrinutost da je riječ o trojanskom konju kojem se pružatelj usluga ‘miješa’ u naš privatni život prekasno je s obzirom na to da Facebook godinama analizira korisničke postove za oglašavanje i istraživanje tržišta. Sve što se uopće promijenilo u ovom smjeru je da ovaj put za pomoć koristi te iste podatke.
Divlji zapad

Ništa drugačije nije, naravno, s previše aplikacija koje se nakupljaju oko depresije. Neki od njih osmišljeni su kako bi testirali razinu vaše depresije, potaknuli pozitivno razmišljanje, pa čak i terapiju.

"Sve su ove dobrote besplatne, naravno, ali do sada smo naučili, zar ne, što to znači - da ih plaćamo u drugoj valuti, a ne u novcu: podacima o sebi", rekao je Spitzer. dotični pružatelji usluga gotovo su uspjeli uspostaviti Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja je čak preporučila takve tehnologije u svom akcijskom planu za 2013.-2020.