Plan razvoja “pametnih sela” u Europskoj uniji je prilika da se ruralna područja u Hrvatskoj učine atraktivnijima za život i tako zaustavi njihova depopulacija, ocijenjeno je u raspravi koju je u ponedjeljak organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. 

Inicijativa za razvoj “pametnih sela” u EU-u krenula je iz Slovenije i Mađarske, a u travnju 2017. godine su Europska komisija i Parlament objavili Akcijski plan za pametna sela.

Razvoj pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije, a cilj je sela učiniti atraktivnijima za život i tako zaustaviti depopulaciju ruralnih područja EU-a.

Na razini EU-a u tu bi se svrhu trebalo izdvojiti oko 2,4 milijarde eura.

Odluka Europskog parlamenta po kojoj su članice Europske unije obvezne izdvajati najmanje 5 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za “pametna sela” donesena je 2019., a kreće u provedbu u 2021. godini.

Na online-konferenciji posvećenoj razvoju “pametnih sela”, koju je u ponedjeljak organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, europarlamentarac Tomislav Sokol istaknuo je da je “cilj ovog koncepta potpuna promjena načina na koji gledamo ulaganja u ruralnim područjima”.

“Ranije se ulagalo u privatni sektor, u poljoprivredu, a ovdje je naglasak da ruralna područja postanu poput urbanih središta. U prvom redu po mogućnosti širokopojasnog interneta, razvoju infrastrukture, obrazovanja i zdravstva”, rekao je Sokol koji je i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja (RUMRA). 

“Ruralna, planinska i udaljena područja čine više od 80 posto teritorija EU-a te u njima živi gotovo 60 posto stanovništva Europske unije. Stoga je cilj da ta područja postanu atraktivnija mjesta za život i poslovanje te da imaju isti pristup javnim uslugama kao urbane sredine kako bi se smanjili problemi depopulacije”, napomenuo je.

Naglasio je kako je prvi korak do “pametnih sela” ulaganje u temeljnu infrastrukturu. 

Sokol je istaknuo važnost usvojenog dugogodišnjeg proračuna Unije za 2021. do 2027., s jasno definiranom vizijom ulaganja u nove tehnologije i Zeleni plan, nazvavši ga “revolucionarnim”.

Hrvatska je dobila 24 milijarde eura u narednih sedam godina za razne projekte u aspektu gospodarstva, a Sokol tu vidi priliku za hrvatska sela koja su, složili su se svi sudionici konferencije, nedovoljno upoznata s ovim konceptom.

“On je relativno nov tako da je pred nama razdoblje upoznavanja”, dodala je Mirjana Samardžić Novoselec, članica uprave tvrtke Apsolon. 

Samardžić Novoselec je istaknula kako vrlo važnu ulogu u ovakvom projektu imaju lokalne zajednice.

“Svako područje ima specifične potrebe u razvoju. Sela u Bavarskoj nemaju iste potrebe kao, primjerice, sela u Slavoniji. U našim selima treba krenuti od lokalnog stanovništa i vlasti jer oni trebaju biti ti koji će osmisliti smjer razvoja pojedinih područja”, objasnila je.

“Zalažemo se za to da napravimo ogledne primjere pametnih sela. Koncept je dosta apstraktan pa bi od iznimne važnosti bili i primjeri u praksi. Radit ćemo na tome u idućem razdoblju”, nadovezao se europarlamentarac Tomislav Sokol.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić poručila je da se proces usvajanja nacionalne razvojne strategije do 2030. godine privodi kraju te da je programiranje u punom jeku.

Istaknula je da je u ovome trenutku najveći prioritet pokrivanje ruralnih područja širokopojasnim internetom kao temelj za daljnje aktivnosti u digitalnoj transformaciji. “Program je osmišljen sa ciljem definiranja okvira i sredstava, a na lokalnoj razini će se razvijati konkretni projekti pametnih sela jer oni najbolje znaju svoje specifične potrebe”, protumačila je Đurić.

S lokalne razine, s problemom mahom siromašnih sredina, obratio se Ivan Čupić, voditelj Lokalne akcijske grupe LAG Laura iz Zadarske županije.

“Financijski i ljudski kapaciteti su naši glavni problemi. Četiri općine koje su dogovorile projekt širokopojasnog interneta imaju problem kako sufinancirati samo 15 posto iznosa. Toliko su siromašne da im je i to problem”, rekao je Čupić. 

Radi se o općinama Sukošan, Galovac, Škrabnja i Sveti Filip i Jakov koje su se ujedinile na projektu koji s realizacijom kreće iduće godine. Jedan od važnih projekata je i projekt Vranskog jezera, sufinanciran iz Operativnog projekta konkurentnosti i kohezije. Uređuje se infrastruktura, radi se na zaštiti okoliša te suradnji lokalnih OPG-ova i Parka prirode Vransko jezero, a rezultat bi bio i iskorak u turizmu.

Među prvima su poticaje EU-a za “pametna sela” dobile slovenske općine Krško, Sevnica i Brežice, a “Hrvatska bi trebala ići u smjeru Slovenije koja ima nekoliko kvalitetnih primjera razvoja ruralnih područja”, zaključio je Sokol.