Valter Flego, zastupnik u Euro parlamentu u ekskluzivnom razgovoru za Start u Strasbourgu nakon posljednje sjednice EU parlamenta u ovom sazivu otkriva pozadinu velike jučerašnje vijesti za Hrvatsku. Europa je uvrstila našu zemlju u 4 od 9 novo donesenih prometnih cestovnih i željezničkih koridora, za što je osigurano 28 milijardi eura. On je jedan od onih koji je na Odboru za promet bio najagilniji.

Gradit će se željezničke pruge i auto ceste! Istra će se autom i vlakom povezati s Italijom, Ploče sa Zagrebom i Budimpeštom, obnovit će se Lička pruga i još mnogo toga. Sad je na Hrvatskoj samo da pripremi svu potrebnu papirologiju, da se sagne i pokupi novac Europe koji joj stoji na raspolaganju.

Ceste, željezničke pruge, Luka Ploče… mogle bi se već ubrzo graditi u Hrvatskoj. Prva prepreka je savladana. Jučer je Euro parlament prihvatio nacrt Odbora za promet EU koji donio odluku o prioritetnim infrastrukturnim projektima. Jedan od onih koji je vrlo intenzivno gurao hrvatske interese bio je i Valter Flego, euro zastupnik kojeg je u Bruxelles prije pet godine poslala takozvana liberalna koalicija. Naprosto je nevjerojatno koliko je malo ovog zastupnika u našim medijima, a koliko je istaknut njegov rad. O sjajnim vijestima koje omogućavaju da vrlo skoro cestovno i željeznicom povežemo Istru s Italijom i srednjom Europom, da se izgradi Vc koridor koji povezuje Ploče s West Balkan koridorom, sa Zagrebom, Beogradom…, s Budimpeštom… , razgovarali smo s eurozastupnikom koji se priprema i za nadolazeće EU izbore. Sretan je jer se liberalna i regionalna opcija okupila unutar 12 stranačke koalicije. Kako je najavio, velika je šansa da ova skupina opet ima svog EU zastupnika.

U najavi je i ogromno ulaganje i u zaboravljenu Ličku prugu… O svemu tome, pa i o nevjerojatnoj priči kako je Valter Flego jedan od najvjernijih čitatelja magazina Auto klub, kojeg je potpisnik ovih redaka uređivao 16 godina, možete pročitati u razgovoru za koji smo u samom startu mislili da neće biti baš toliko interesantan. Pričajući s njime u foajeu Europskog parlamenta u Strasbourgu, kao da smo otvorili iznimno vrijednu škrinju sa zlatom. Sjajne vijesti saznavali smo od Valtera Flege, a nismo to očekivali. On nije poput onih koji puno zuje, a malo meda daju i zato svakako pročitajte sjajan intervju koji je s njime u Francuskoj napravio Igor Stažić, glavni urednik.

Start: Čekaju nas za nešto više od mjesec dana prvo Euro parlamentarni izbori. Jeste li već u mislima s time i ima li nade da IDS i u sljedećem petogodišnjem mandatu u Bruxellesu ima svog zastupnika? Pripremate li se za nove izbore? Želite li je i dalje kreirati?

Flego: Mogli ste ovo i obrnuto poredati, jer kod nas se nikad ne zna što će biti prvo. Jako je važno da je ovdje u Strasbourgu / Bruxellesu netko od naših, a jednako tako i iz Istre. Dobro je da dobijete priliku i drugi put, jer svima nama je potrebno vrijeme da ulovite konce, stil, navike, društvene krugove… Bilo bi dobro nastaviti ovdje raditi, no hoće li tome tako biti najviše ovisi od birača, a i naše umješnosti da u nekoj široj koaliciji izborimo svoje mjesto. Sretni smo, jer okupili smo veliku liberalno/regionalnu koaliciju i nadamo se uspjehu.

Start: Sam IDS nema baš potencijala da dođe do mandata u EP, no zadnji ste put u široj koaliciji, a i uvijek do sada to su uspijevali na ovaj način. Spremate li koaliciju za nastupajuće i jedne i druge izbore?

Flego: To je jedina ideja i dobro mi to znamo. Ako želimo doćo do toh potrebnih 80.000 – 90.000 glasova logično je da smo okrupnili taj liberalno/rgionalni blok. Mi koji slično razmišljamo ujedinili smo se. Potencijal je to dosta veliki koji jamči ulazak ne samo u Europarlament već i dosta zapažen uspjeh na svim preostalim izborima. Napravili smo sjajnu stvar za ovu građansku umjerenu opciju.

Start: To je scenariji za ulazak u Europarlament. Nije li cilj oporbe da osvoji vlast, a ne da samo „glumi“ i igra sporednu ulogu u parlamentu? Smatrate li da vam u tome trebaju i nešto šire koalicije?

Flego: Nama je u fokusu objedini liberalnu i građansku Hrvatsku i to zajedno s regionalnim strankama, poput naših tradicionalnih partnera iz PGS-a. Nakon toga moguće je ići i u jednu veću koaliciju i to prema lijevom spektru. Vjerujem da tako „okrupnjeni“ imamo dobru prigodu i za sudjelovanjem u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Ako Vas zanima, sa HDZ-om sigurno nećemo koalirati.

Start: Danas je Europarlament donio sjajnu vijest za Hrvatsku, a manje je znano da iza nje stojite baš Vi, koji ste izvjestitelj za promet, komunikacije. O čemu se tu zapravo radi? Hoćemo li dobiti napokon auto cestu do Trsta i i spoja Ypsilona sa slovenskom i talijanskom mrežom autocesta. To su Talijani dužni provesti još od Osimskih sporazuma 1975, zar ne?

Flego: Ma točno! No teško mi je to priznati da još uvijek nisam uspio objediniti sve hrvatske euro zastupnike, njih još 11, da stanu iza ovog programa prioritetne prometne povezanosti u bliskoj budućnosti. Ma to je projekt težak čak 26 milijardi eura, a Hrvatska se uspjela ugurati u četiri od 8 koridora. Rekli bi treba se samo sagnuti i pokupiti novac i sagraditi auto ceste, željezničke pruge… Znate onu hrvatsku karmu: - Dva Hrvata, tri stranke. No nadam se da ću ih okupiti i privoljeti da se ovom sjajnom programu koji je danas odobrio Europarlament svi naši euro zastupnici. Uspio sam do sada ujediniti dva puta sve HR euro zastupnike i to oko potresa i schengena i valjda ću i oko ovih 9 EU koridora.

Start: Dajte nam točno kažite o kojim je to prometnim projektima riječ za koje je EU parlament danas utvrdio prioritete?

Flego: Počet ću od svoje Istre i željeznice te auto ceste gdje smo uspjeli ugraditi europski prometni koridor koji će spajati Pula, Buzet, Lupoglav prema Trstu i Rijeci. Vjerujem kako ćemo Rijeku staviti na tri važna koridora, na Baltički, na West balkanski, a i na onaj koji je s Europom spaja preko Zagreba.

Start: Dajte nam pojasnite što zapravo znači usvajanje prometnih koridora u EP?

Flego: Ništa drugo nego jasan signal koji je upućen od strane Europe što su nam prometni prioriteti i gdje će se prioritetno trošiti sredstva. To je poruka našim ministarstvima, prometnim stručnjacima, graditeljima…, da se već sad pripreme. Trebaju prionuti, ma odmah sad na izradi projekta i nema zapreka. Potom konkurirati za EU sredstva i naprosto se dobro prometno povezati. 

Start: O kojim je tu novcima riječ?

Flego: Dakako da cijene variraju i to na svakodnevnoj razini, no mogu vam kazati kako je inicijalno odobreno za svih ovih 9 prometnih EU koridora od prioritetnog značaja nevjerojatnih 28 milijardi eura je trenutno na raspolaganju. Prvu smo prepreku preskočili, jer smo ucrtani na tu novu kartu prometnih projekata i možemo aplicirati za sredstva.

Start: Osim Istre, gdje će se još moći graditi? Naravno ako zapnu i drugi i dobro se pripreme!

Flego: Uvrstili smo i takozvani West Balkan koridor, i željeznički, koji ide od Salzburga preko Zagreba prema Beograda pa sve do Grčke. Luku Ploče ugradili smo kao polaznu točku prometnog koridora Vc koji se nakon Bosne i Hercegovine spaja na već spomenuti Weste Balkan koridor, ali i na onaj srednjoeuropski koji ide prema Budimpešti. U igri je i spoj Zagreba s Grazom i dalje… Iz naftalina smo izvukli i staru Ličku prugu koju sad možemo modernizirati uz EU novac.

Start: Moram priznati kako me je iznenadilo kad ste mi prišli i kad ste mi kazali kako se mi već dugi niz godina dobro poznajemo. Nije da me niste iznenadili i „raznježili“. Odakle ta tajna veza?

Flego: Fan sam revije Auto klub, a vi ste Igore gotovo puna dva desetljeća bili glavnim urednikom. S ponosom mogu kazati kako i danas čuvam sve brojeve magazina, a sjećam se dobro i naslovnice i prvog broja, usporednog testa Fiat Tipa i Zastave Floride. I do tuda moje zanimanje za prometom, a iz za novim tehnologijama.

Start: Vi pripadate u EU parlamentu liberalnoj ALDI grupaciji koja je veliki zagovornik čim bržeg prelaska s fosilnih goriva na struju. Europski parlament označio je 2035. kao prekretnicu kad europski proizvođači više neće smjeti proizvoditi dizelaše, benzince… Je li to po vama ostvarivo?

Flego: Koliko god mi bili optimistični postoji sve više signala koji nas upozoravaju da taj prelazak na alternativna goriva, ne samo na struju, i neće biti tako lak, a ni brz. Litij je u Kini i bit će tu borbe s tehnologijama i konkurentima s drugih kontinenata. I ne smijemo se osloniti samo na struju. U igri su i vodik, etanol, ali i drugi alternativni izvori, pa i sintetička goriva. Čini mi se kako će benzin sasvim sigurno dominirati još jedno vrijeme. 

VIŠE O TEN-T -u, o Europskoj prometnoj mreži od najvišeg interesa
 

EUROPSKI parlament jučer je usvojio rezoluciju o velikim projektima prometne infrastrukture u EU-u

Pozvane države članice da nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja europske prometne mreže! Od 9 prioritetnih koridora njih čak 4 uključuje Hrvatsku.
 

Europska prometna mreža TEN-T jasno prepoznata kao vizija čije koristi nadilaze izolirano nacionalno djelovanje. istaknuo je Europski parlament (EP) u rezoluciji i pozvao na tijesno usklađivanje strateških prioriteta EU-a i država članica.

Rezolucija napominje da su za provedbu tih projekata nadležne države članice no poziva na  jačanje uloge europskih koordinatora koje je imenovala Komisija kako bi se olakšala realizacija infrastrukturnih projekata duž koridora TEN-T-a.

Komisiji bi se trebao omogućiti veći nadzor nad planiranjem i provedbom projekata na koridorima prometne mreže, smatraju europarlamentarci, jer se prioriteti država članica uglavnom utvrđuju u nacionalnom kontekstu i stoga se u okviru takvih projekata mogu zanemariti prekogranične dionice u kojima se nalaze veliki infrastrukturni projekti koje sufinancira EU.

Za projekte u okviru mreže TEN-T članice trebaju osigurati pojednostavljene administrativne postupke kako bi se oni ubrzali, traži Parlament i upozorava da je EU trenutačno suočen s nezapamćenom situacijom zbog nužnosti istovremene apsorpcije brojnih izvora financiranja.
Države članice često nemaju administrativni kapacitet za upravljanje svim financijskim sredstvima dostupnim iz Mehanizma za oporavak i otpornost uz istovremeno nastojanje da prije kraja 2027. apsorbiraju 392 milijarde EUR sredstava kohezijske politike, upozorava se u rezoluciji. Sve to stoji i u izvješću kojeg supotpisuje Valter Flego, član Odbora i aktivni sudionik prometnih politika u Europskom parlamentu.

U rezoluciji se ističu uspješni projekti sufinancirani iz proračuna EU-a, među kojima i poboljšanje povezivosti cesta u mreži TEN-T s južnom Dalmacijom u Hrvatskoj, u što je uloženo 418 milijuna eura , te nadogradnja postojeće željezničke pruge Maribor – Šentilj u Sloveniji u koju je uloženo 195 milijuna eura.

9 koridora, njih 4 za Hrvatsku
Prijedlog Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži koji je Europska komisija predstavila u prosincu 2021. predvidio je devet koridora, a Hrvatska se nalazila na njih tri. Po prijedlogu Parlamenta i Vijeća EU-a, o kojem se trenutno vodi trijalog s Komisijom, Hrvatska je potom uključena u četiri koridora, Mediteranski koridor, Baltik-Jadran, Koridor Rajna-Dunav i Zapadni Balkan.
Za rezoluciju usvojenoj na plenarnoj sjednici u Strasbourgu je bio nadležan Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor u kojem ju je podržao i hrvatski neovisni euro zastupnik Mislav Kolakušić, a na davanje mišljenja pozvan je Odbor za promet i turizam.

Valter Flego, eurozastupnik IDS-a i član odbora za promet i turizam, naglašava da „prometni projekti na koridorima moraju biti nacionalni prioritet svih članica, usklađeni s transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T)“.

"Danas smo učinili izuzetni korak ka daljnjem povezivanju Hrvatske, željezničkim i cestovnim koridorima, s ostatkom Europe. Naime, usvojena Rezolucija o velikim prometnim projektima u EU u svojoj srži govori o činjenici da nacionalni prometni prioriteti moraju biti usklađeni s EU prometnim ciljevima, odnosno s TEN-T mrežom. To je izuzetno važno uoči nadolazećih parlamentarnih i EU izbora u RH, budući da ne želimo mijenjati strateške europske prometne prioritete svakih par godina - ovisno o rezultatima izbora", rekao je Flego za Hinu.

poj istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta, spoj Zagreb-Maribor-Graz, spoj Rijeke prema Italiji...

"Posebice me veseli činjenica što su prepoznati kao prioriteti oni pravci koji spajaju dvije ili više država, poput spoja istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta ili spoja Zagreb-Maribor-Graz ili pak spoja Rijeke, preko Slovenije, do Italije. Takav dugoročni pristup osigurava nesmetano izvođenje planiranih dionica u TEN-T koridorima, te najiskrenije apeliram na Vladu RH da bude spremna s projektima kako bi već sljedeće godine mogla operativno povlačiti ogroman novac od planiranih 26 milijardi € za realizaciju spomenutih koridora", kazao je za Hinu hrvatski eurozastupnik iz Istre

. 

Flego je u priopćenju istaknuo da prometno povezivanje Hrvatske mora biti strateški cilj Vlade RH, te da rezolucija stavlja naglasak na nadzor i kontrolu trošenja europskog novca i traži donošenje Europskog ubrzanog postupka za projekte u TEN-T mreži.

"Time će se konačno stati na kraj blokiranju projekata od šireg europskog značaja i ubrzati procesi dovršetka TEN-T mreže! (...)  Istarski ipsilon i poveznica sa Slovenijom ulaskom Hrvatske u Schengen tako postaju ključni infrastrukturni projekti, ne samo Hrvatske, nego EU-a u cjelini, što je danas potvrdio i Europski parlament. Još jednom apeliram na Vladu RH i ministarstvo da budemo spremni te da sa slovenskom stranom riješimo pitanje poveznice Ipsilona na slovenske autoceste", zaključio je Flego za Hinu.