Nacionalna flota oldtimera na sramotu Lijepe naše iz havarije u havariju, iz nesreće u nesreću

Ima li Andrej Plenković pravo kad se ne vozi Jadrolinijom, već modernim policijskim gliserima? Je li normalno da imamo tako stare brodove, trajekte...? Tijat koji će uskoro napuniti 70 godina jedan je od simbola Jadrolinije, prošle je godine "umirovljen", a prosjek voznog parka je 28 godina! 


Jesu li Jadrolinijini trajekti još sigurni? Nesreće u hrvatskom moru nisu od jučer.

 U listopadu će se navršiti petnaest godina od spektakularne nesreće trajekta Marko Polo koji se nasukao na kornatskom otoku Sit.
 

Nacionalna flota oldtimera na sramotu Lijepe naše iz havarije u havariju, iz nesreće u nesreću jadrolinija
4. 9. 2024

Napisao: Matjaž Gregorič

U Hrvatskoj se nakon nesreće s padom prilazne rampe trajekta Lastovo, u kojoj su život izgubila tri radnika, prije nekoliko dana dogodila još jedna nesreća na trajektu Jadrolinije.

Tijekom manevra pristajanja u Supetru na otoku Braču iznenada je pala ulazna platforma trajekta Mljet, vozila i putnici su se iskrcali preko druge platforme, a u nesreći na putu iz Splita prema otoku Korčuli nije bilo ozlijeđenih.

Pokvario se trajekt Oliver...

... koji je potom nekoliko sati stajao u moru. Već druga pomorska nesreća u kratkom razdoblju postavlja pitanje što se događa u hrvatskom brodarstvu,  javnosti i politici, jesu li Jadrolinijini trajekti, koji su zajedno s ostalim plovilima u prosjeku stari 28 godina, uopće još sigurni.

Popriličan broj nesreća Jadrolinijih brodova

 
Povijest pomorskih nesreća Jadrolinijinih plovila daleko je od ozbiljnih incidenata. U listopadu 2006. godine dogodila se nesreća na trajektu Petar Hektorović tijekom redovne vježbe čamca za spašavanje u kojoj je ozlijeđeno pet članova posade.

Nakon pregleda trajekt više nije smio koristiti dva čamca za spašavanje dok se ne ispitaju. Inspektori su izdali i potvrdu o dodatnom pregledu broda te novu svjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu za smanjeni broj putnika.

U listopadu 2009. trajekt Marko Polo, u to vrijeme najveće plovilo u vlasništvu Jadrolinije, nasukao se.

Nesreća se dogodila u plićaku kod otočića Sit na Kornatima nešto prije tri sata ujutro. Nitko od više od stotinjak ljudi na brodu nije ozlijeđen, a nije došlo do onečišćenja mora.

Inspektori Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ispitali su i kapetana Zdravka Radića, dežurnog časnika i kormilara, koji su također morali podvrgnuti alkotestu.

Trajekt je imao problema i u jesen 2012. godine, kada je u jakom jugoistočnom vjetru i valovima na putu iz Ancone za Split bio uključen i putnički brod Tijat, jedno od najstarijih Jadrolinijinih plovila iz 50-ih godina prošlog stoljeća.

Teretni brodovi Plavi Jadran i Tijat sudarili su se kod otoka Prvića, a u sudaru je nastala tolika šteta da je teretnjak ubrzo potonuo. Plavi Jadran potonuo je oko 200 metara zapadno od rta Kobila na otoku Prviću, na dubinu od oko 30 metara.

Dvojicu članova posade spasili su Prvićani koji su gliserima dojurili na mjesto nesreće i sklonili ih na sigurno. Do sudara je navodno došlo jer je Plavi Jadran bio slabo osvijetljen, pa ga posada Tijata nije mogla na vrijeme uočiti u mraku.

M/B Tijat je klasični putnički brod za lokalne linije. Bio je u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije od izgradnje do 2023. godine. Izgrađen je 1955. u brodogradilištu Brodograđevna industrija Split. Do 1991. plovio je pod imenom Ohrid nakon čega je preimenovan u Hrid. Sadašnje ime dobio je 1997. godine po nenaseljenom otoku Tijatu u šibenskom arhipelagu. Vlasnik broda je sada Šibensko-kninska županija. Kapaciteta je 300 putnika, a trenutno je na vezu u Šibeniku.


 

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.