Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko i Sunčana Glavak glasovali protiv uvođenja viza za Amerikance, preostalih 8 HR europarlamenataraca traži reciprocitet, baš kao i većina zastupnika EP
Četverac iz HDZ-a nije glasovao kao i većina Europarlamentaraca (376) koji su proteklog tjedna odlučili: - Amerikancima vize za EU, jer ih oni traže od Hrvata, Ciprana, Bugara i Rumunja.
Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko i Sunčana Glavak smatraju kako ne treba "stisnuti" Amerikance. Za razliku od njih preostalih osmero hrvatskih eurozastupnika glasovalo je za većinsku odluku. Tonino Picula, Ruža Tomašić, Ivan Vilibor Sinčić, Fred Matić, Biljana Borzan, Mislav Kolakušić, Romana Jerković i Valter Flego bili su među većinom od 376 eurozastupnika koji su, eto već po tko zna koji put od 2014. odlučili "kazniti" Amerikance. Protiv uvođenja reciprociteta bilo je 269 eurozastupnika. Njih 43 bilo je suzdržano, a zanimljivo je kako je i većina slovenskih predstavnika u Europarlamentu glasovalo za penaliziranje Amerikanaca.
Amerikancima vize za EU jer ih oni traže od Hrvata, Ciprana, Rumunja i Bugara. Tako je krajem tjedna većinom glasova odlučio Europarlament. Od Hrvata, svi predstavnici HDZ smatrali su da Amerikancima ne treba uvesti protumjere, a svi preostali hrvatski članovi EP bili su na strani većine. To što su izglasali odluku o reciprocitetu za Amerikance ne znači još i konačnu pobjedu, jer odluku donose Europsko vijeće i Europska komisija, a oni još od 2014. ne poštuju odluke Europarlamenta koji pritišće Komisiju da vizni režim vrijedi i za Amerikance kao odgovor na diskriminaciju prvo 5 zemalja EU, a od 19. studenoga 2019. kada su SAD ukinule vize za Poljake za 4 članice EU.
Prema zakonodavstvu EU, obveza uspostave viznog reciprociteta mora se uvesti u roku od 24 mjeseci od dana kad je službeno objavljen izostanak reciprociteta. Europska komisija, jednako kao i Europsko vijeće, iz godine u godinu objavljuju da ne žele ispuniti zakonsku obvezu! Ovo je po tko zna koji put upozorenje Europskog parlamenta Komisiji i Vijeću da moraju to učiniti “u roku od dva mjeseca”. No zalud većine u Europarlamentu kad odluku u svojim rukama drži Europska komisija, kojoj su na čelu Ursula von der Leyen, predsjednica, Dubravka Šuica, potpredsjednica te njih još 25 što potpredsjednika, što povjerenika. Zalud većinske parlamentarne odluke kad ni 27 premijera država članica, među inama i Hrvatske, koji čine Europsko vijeće ne poštuju ovu odluku Europskog parlamenta,
Tonino Picula u nekoliko je navrata od 2014. kazao:
- Unatoč američkoj diskriminaciji mi i dalje imamo situaciju da američki građani slobodno putuju Europskom unijom, dok naši građani, baš kao i građani Bugarske, Cipra i Rumunjske moraju ispunjavati uvjete i plaćati aplikaciju za vizu. Time su nepravedno diskriminirani u odnosu na sve druge zemlje članice. Drago mi je da Europski parlament nastavlja vršiti pritisak na Komisiju da izvrši svoje obveze sve dok se ne ispoštuje potpuni vizni reciprocitet između Europske unije i SAD-a. Građani Hrvatske moraju imati ista prava kada putuju u SAD kao i ostali europski građani – izjavio je Tonino Picula (SDP) nakon što je Europski parlament pred dvije godine izglasao rezoluciju o viznom reciprocitetu. Ovaj put temu je Europskom parlamentu nametnuo Mislav Kolakušić, neovisni zastupnik i po tko zna koji put Europarlament je odlučio kazati ne diskriminaciji. Zanimljivo, pred četiri godine kad HDZ nije bio na vlasi u EU su kazivali kako "svima isti tretman"!
– Građani Republike Hrvatske, punopravne članice N ATO-a i EU, trebaju imati jednaki tretman kao i ostali građani EU, pričala i Dubravka Šuica (HDZ). – Ovo je jasan primjer zašto se građani pet zemalja članica ne osjećaju jednakima, bila je govorila.
Europska komisija sve ove godine zapravo izigrava europske propise koji kažu da bi građani EU koji putuju u neku treću zemlju trebali uživati isti vizni režim kao državljani te konkretne treće zemlje koji putuju u EU. Europski parlament, za razliku od Komisije, nema milosti i ne strahuje od kontraproduktivnog učinka uvođenja viza za Amerikance sve dok SAD ne ukine vize za apsolutno sve građane EU. Pitanje je hoće li Komisija poslušati takav zahtjev iz rezolucije EP-a ili će samo pokušati iskoristiti postojanje takve rezolucije kao još jedan argument kojim nagovara Washington na odluku o ukidanju viznog režima za Hrvate, Rumunje, Bugare i Ciprane. Službena Hrvatska je suzdržana zbog političkih i ekonomskih odnosa te nade polaže u lobiranje i dogovor sa SAD-om.
Američki kriterij za ukidanje viza je da postotak odbijenih bude ispod 3 posto. Poljska je to uspjela u studenome prošle godine izmijenjenom metodologijom izračuna. Poljaci tako već godinu dana mogu putovati u Sjedinjene Američke Države bez vize. Robert Kohorst, američki veleposlanik u Hrvatskoj, stalno ulijeva nadu da će se problem s Hrvatima riješiti vrlo brzo. Tako je pred godinu dana na jednom poslovnom skupu u Zagrebu rekao kako je ukidanje viza za Hrvate “samo pitanje vremena” i predvidio da se to može dogoditi do kraja 2020. godine. Mike Pompeo, državni tajnik SAD-a prilikom nedavnog posjeta Dubrovnik kazao je nešto slično tijekom bilateralnih razgovara u kojima je glavna tema bila nabavka američkih borbenih aviona F-16.