Ministri financija 27 zemalja članica Europske unije postigli su u četvrtak navečer dogovor o paketu mjera u vrijednosti od 500 milijardi eura za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.

Nakon što su u utorak i srijedu ujutro 16 sati u komadu bezuspješno pregovarali, u četvrtak je iznenada sve išlo vrlo brzo. Videokonferencija 27 ministara financija započela je u 21.32 h, a ni pola sata kasnije već je postignut dogovor oko paketa mjera koji se sastoji od tri elementa.

Prvi se odnosi na kreditnu liniju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) u vrijednosti od 240 milijardi eura koju će moći koristiti države članice koje su osobito teško pogođene pandemijom bolesti Covid-19.

Drugi se element odnosi na uspostavu jamstvenog fonda za kredite Europske investicijske banke s pomoću kojeg bi se mobiliziralo 200 milijardi eura, a ta bi sredstva bila uglavnom namijenjena malim i srednjim poduzećima.

Treći element odnosi se na program potpore za skraćeno radno vrijeme u vrijednosti od 100 milijardi eura. Taj novi instrument pod imenom SURE trebao bi omogućiti tvrtkama u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a da država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade.

Nakon što su u četvrtak navečer uspjeli izbjeći novu blamažu, sudionici sastanka navodno su i zapljeskali, zadovoljni postignutim rezultatom.

Njemački ministar financija Olaf Scholz izjavio je nakon sastanka da je jučerašnji dan bio “veliki dan europske solidarnosti”. Dogovor je pokazao da zemlje članice Europske unije djeluju zajedno te da Europska unija funkcionira, istaknuo je njemački socijaldemokrat. A zadovoljan je bio i njegov francuski kolega Bruno Le Maire koji je rezultate jučerašnjeg sastanka nazvao “sjajnim dogovorom”.  

Kad je u pitanju kreditna linija Europskog stabilizacijskog mehanizma, najveći kamen spoticanja bili su uvjeti za dobivanje kredita. Dok je Italija zahtijevala da se ta sredstva dodjeljuju bez ikakvih uvjeta, Nizozemska je, s druge strane, tražila da se odobreni zajmovi koriste isključivo za zdravstvenu krizu i popravljanje izravne štete gospodarstvu koju je izazvala pandemija koronavirusa. Na kraju je postignut kompromis na način da se ESM može koristiti bez uvjetovanosti za financiranje troškova u zdravstvu. No za daljnje korištenje te kreditne linije države članice morat će osigurati poštivanje ekonomskih i fiskalnih temelja definiranih fiskalnim okvirom EU-a.

Što se tiče dugoročnih mjera, odnosno planiranog fonda za oporavak gospodarstva nakon krize, ministri financija dogovorili su se da je on potreban, ali nisu ulazili u detalje. U usvojenom izvješću sa sastanka spominje se da bi ministri financija trebali ispitati “inovativne oblike financiranja”, ali se nigdje ne spominju kontroverzne euroobveznice ili koronaobveznice, zbog kojih je u Europskoj uniji došlo do novih podjela između Sjevera i Juga. Od samog je početka bilo jasno da bi diskusija oko euroobveznica bila čisti gubitak vremena jer su mišljenja o tome suviše različita, otkrio je jedan izvor sa sastanka.

No čini se da Italija, koja zajedno s osam drugih zemalja zahtijeva njihovo izdavanje, ne odustaje od svog nauma. “Euroobveznice su i dalje na stolu”, napisao je talijanski ministar gospodarstva i financija Roberto Gualtieri na twitteru. Njemačka kancelarka Angela Merkel, s druge strane, ponovila je i u četvrtak da Njemačka neće pristati na takvo što. A to znači da je svađa o izdavanju euroobveznica ili kolektivizaciji dugova očito samo odgođena.