Napisao: Sven Stažić

Foto: EP

Europarlamentarci su još sredinom prosinca pozvali na hitnu raspodjelu financijske i druge pomoći kako bi se omogućio brz oporavak područja pogođenih potresom i dali nam rok od 18 mjeseci da stradalnicima izgradimo nove kuće, popravimo stare... Sredstva Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa u  iznosu od 683,7 milijuna eura treba potrošiti do lipnja 2022. godine. Natječaji za radove još nisu raspisani.  Je li Petorka bila vidovita kad ja glasovala protiv da se hrvatskoj državi da izdašna donacija?

EU je prije gotovo tri mjeseca proslijedila 594,7 milijuna eura za obnovu nakon potresa u Zagrebu. Novac treba potrošiti za 18 mjeseci! Sad za tri manje, jer smo vrijeme mjeseca utukli u prazno. Radova još nema. Zašto?
Usvojena je potom i nova rezolucija za pomoć Hrvatskoj nakon razornih potresa na Baniji. Europarlamentarci su još jednom 21. siječnja pozvali na hitnu raspodjelu financijske i druge pomoći kako bi se omogućio brz oporavak područja pogođenih potresom, a pridodali su i novih 90 milijuna eura. O svemu je više pisao portal Europarlament.europa:

https://www.europarl.europa.eu/croatia/hr/za-medije/press_releases/europska-pomoc-hrvatskoj-nakon-razornih-potresa.html

Europarlamentarci pozivaju na hitnu raspodjelu financijske i druge pomoći kako bi se omogućio brz oporavak područja pogođenog potresom prošlog prosinca.

Europska komisija,  zajedno s europskim i hrvatskim institucijama, trebala bi smanjiti administrativne zahtjeve povezane s pristupom pomoći i potporom ljudima na terenu, ističu zastupnici u rezoluciji o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj. Upozoravaju da su hrvatske vlasti pod velikim financijskim pritiskom te kako iznimno ozbiljna situacija u pogođenim područjima može dovesti do nepovratnog smanjenja broja stanovnika s poražavajućim socijalnim i gospodarskim posljedicama.

Rekonstrukcija treba početi čim prije

Europarlamentarci pozdravljaju solidarnost država članica, europskih institucija i međunarodne zajednice iskazanu kroz uzajamnu pomoć u izvanrednim situacijama. Ističu važnost koju Mehanizam Unije za civilnu zaštitu ima u poticanju suradnje između nacionalnih tijela civilne zaštite diljem Europe.

Navode kako bi, zajedno s Komisijinim stručnjacima, hrvatske vlasti sada trebale napraviti brzu procjenu ukupne štete u Sisačko-moslavačkoj županiji te započeti s obnovom čim to okolnosti dopuste. Zastupnici potiču hrvatske vlasti da zajamče da će se u provedbi obnove poštovati zahtjevi za zgrade i infrastrukturu otpornu na potrese te primijeniti najviši profesionalni standardi i stručnost iz drugih država članica.

Konačno, europarlamentarci ističu da je za oporavak od teških potresa, poput onih u Hrvatskoj, potrebno znatno vrijeme. To bi trebalo uzeti u obzir pri reviziji Fonda solidarnosti EU-a (EUSF) kako bi se osiguralo dovoljno vremena za apsorpciju sredstava izvan trenutačnih rokova.

Rezolucija je prihvaćena u četvrtak s  677 glasova za, 5 protiv i 1 suzdržanim.

Kontekst

29. prosinca 2020. potres jačine 6,4 pogodio je središnju Hrvatsku, pri čemu je poginulo sedmero ljudi, više desetaka je ozlijeđeno te je nastala golema šteta na brojnim kućama i infrastrukturi oko Petrinje, Siska, Gline, Hrvatske Kostajnice te u više općina. Kroz Mehanizam civilne zaštite EU-a, 15 država članica odmah je poslalo pomoć, uključujući kontejnere za stanovanje, zimske šatore, vreće za spavanje, sklopive ležajeve te grijalice. Hrvatska je već bila pogođena snažnim potresom u zagrebačkom području u ožujku 2020. Šteta od tog potresa procijenjena je na više od 11.5 milijardi eura. Poginula je jedna osoba, a najmanje 27 je ozlijeđeno.  Parlament je odobrio 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a za pomoć Hrvatskoj u rješavanju razornih posljedica tog prvog potresa.