Izložba Gutenberg i slavenski svijet postavljena je u povodu 560 godina od pojave prve tiskane knjige, Biblije. Prva knjiga tiskana u Hrvatskoj je Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskana glagoljicom 1483., a prvi molitvenik na ćirilici već 1512.,  tiskan poljičkom ćirilicom - sve to na izložbi Gutenberg i slavenski svijet, koju je priredio HAZU u svojoj knjižnici. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Staroslavenski Institut te Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj, Centar za slavensko-bizantska istraživanja "Prof. Ivan Dujčev" iz Sofije upriličili su izložbu koja progovara o prapovijesti grafičke struke i snazi koju je podarila riječi.
Johannes Gutenberg izmislio je tiskarski stroj, sasvim sigurno jedan od 10 najvećih izuma čovječanstva. Rođen vjerojatno u Mainzu 1397. njemački je tiskar i izumitelj tipografije, za nas Europljane, iako su Kinezi već u VI. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća.

Eksponate na veličanstvenoj izložbi čine 24 ilustrirane table tzv.inkunabule, na kojima su prikazni razvoji ćirilskog knjigotiska od XV. do XIX. st., s naglskom na kronologiji bugarskoga (kao domaćina) knjigotiska. Prva knjiga tiskana u Hrvatskoj je Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskana glagoljicom 1483., a nakon toga, radi osmanskih represija,1494. i prva knjiga na ćirilici, Oktoiha, Crnogorska pravoslavna knjiga sa Cetinja.
Zanimljivo je pratiti tisak knjiga na ovim prostorima na trima pismima, glagoljici, latinici i ćirilici, s obzirom na društveno-političke okolnosti te jačanje nacionalnih institucija. Posebice preporuka hrvatskim domoljubima da se ne stide hrvatskoga ćiriličkog molitvenika iz 1512. godine, tiskanoga poljičkom ćirilicom (ćiriličko pismo s prostora Poljica, dakle onog i danas arkadijskog prostora između Splita i Omiša). Dio je to hrvatske velike baštine, postoje samo tri primjerka čuvana u arhivama Francuske nacionalne knjižnice u Parizu te Američkoga katoličkog sveučilišta u Washingtonu. Dakle, za kraj pozivam one koji vole hrvatsku povijest, hrvatsku baštinu, hrvatsku pismenost i Katoličku crkvu da otkupe barem jedan primjerak i vrate ga u Lijepu Našu.