Hrvati u pravilu kad-tad požele imati svoju kuću ili stan. Odmah nakon toga suočeni smo s gorkom spoznajom da se to, s obzirom na stanje na tržištu nekretnina, posebice cijene, neće dogoditi tako brzo kako bismo željeli. Možda počnemo preračunavati koliko ćemo vremena s našim prihodima moći priuštiti nekretninu. 

Bez obzira na naš pojedinačni događaj, dostupnost nekretnina također ovisi o zemlji u kojoj živimo ili se želimo nastaniti. Nedavno izvješće BestBrokers.com uspoređuje cijene nekretnina na temelju prosječne mjesečne plaće koja bi bila potrebna za njihovu kupnju. 

Istraživanje je obuhvatilo cijene nekretnina, prosječni neto mjesečni prihod, inflaciju i stvarne hipotekarne kamate, što znači hipotekarne kamate prilagođene inflaciji, u 62 zemlje svijeta. 

Kako cijene i prihodi značajno variraju među zemljama, tim BestBrokersa odlučio je analizirati tržište nekretnina u smislu broja mjesečnih plaća potrebnih za kupnju kuće u različitim europskim zemljama, stoji u njihovom izvješću. Nisu uzeli u obzir troškove hrane, smještaja, čuvanja djece ili bilo što drugo, pa je njihova računica čisto teoretska.

Istraživanje je pokazalo da bi za kuću najbrže uštedjeli stanovnici Danske, gdje je prosječna cijena nekretnine od 100 četvornih metara u Danskoj jednaka 114 neto plaća. Danska je tako najpovoljnija zemlja u Europi za kupnju kuće.

No prije nego što se prepustimo kovanju planova za preseljenje u Dansku, valja znati da nije sve tako ružičasto. Prema ostalim mjerama, Danska se 2023. smatrala najskupljom zemljom u EU (cijene roba i usluga bile su 43% iznad prosjeka EU, prema Eurostatu), dok su prosječne godišnje plaće bile sedme najviše u Europi.

Povratak na izvješće o pristupačnosti nekretnine. Druga i treća najpovoljnija europska zemlja su Irska i Švedska, jer bi za kupnju nekretnine od 100 četvornih metara trebale 123, odnosno 129 neto plaće.  

Pogledajmo dno tablice. Zemlje u kojima je najteže priuštiti nekretninu su Češka i Slovačka. Ondje prosječna nekretnina od 100 četvornih metara stoji 274 ili 297 prosječnih plaća, što je gotovo 25-godišnja zarada. Kad bi netko mogao uštedjeti pola svoje neto plaće, ipak bi mu trebalo 50 godina intenzivne štednje da osigura kuću za svoju obitelj.

A gdje su Hrvatska, a i susjedna Slovenija na ljestvici? Oni koji su već ozbiljno razmišljali o kupnji nekretnine već će naslutiti odgovor. Naši susjedi su na 32. mjestu od 34 zemlje. Kupnja nekretnina nedostupnija je nego u Sloveniji samo u Češkoj i Slovačkoj. Za kupnju nekretnine od 100 četvornih metara Slovenci moraju odbiti 261 prosječnu plaću. Ako cijelu svoju prosječnu plaću stavite na štedni račun kako biste štedjeli za vlastiti dom, mogli biste kupiti kuću nakon 22 godine rada.

Prema izvješću, nekretnine su pristupačnije u svim susjednim zemljama. Austrija i Italija su na 11. i 12. mjestu, Mađarska na 20., a Hrvatska na 26. mjestu.  

Izvješće je obuhvatilo i zemlje izvan Europe. Globalno, nekretnine su najpovoljnije u Južnoafričkoj Republici, gdje ljudima treba 71 prosječna plaća za kupnju nekretnine od 100 četvornih metara. Sjedinjene Američke Države su na drugom mjestu ove ljestvice. Međutim, cijene nekretnina uvelike se razlikuju među državama. Izvješće je pokazalo da ljudima u SAD-u treba 76 prosječnih mjesečnih plaća da bi kupili dom. Na dnu ljestvice je Nepal, gdje su za kupnju kuće potrebne 684 plaće, a slijedi ga Turska, gdje je za kupnju nekretnine potrebna 631 plaća, što je ekvivalent više od 52 godine zarade.