Ni Sulejman Veličanstveni nije to postigao, Erdogan je car i najveći ratni profiter, a netom je sagradio i džamije u Sisku, Beču i Sigetu
Najveći dobitnik rata u Ukrajini je Recep Tayyip Erdogan i mi mu u tome pomažemo!
I to dođe na dan povijesne bitke Hrvata u Sigetu, kada je Zrinski spasio Mađarsku, Austriju i Hrvatsku od pada i predaje u Osmanlijske ruke. Pazite dalje, novi Sulejman Veličanstveni je tri zadnje džamije u EU napravio baš u Beču, Sigetu i Sisku gdje su Turci također zaustavljeni.
Od rata u Ukrajini jako mnogo koristi ima turski predsjednik sa sultanskim ovlastima koji glumi mirotvorca o običan je diktator! Mi mu u tome svesrdno pomažemo.
Pa ova svita koja je došla u Hrvatsku veća je i od one do sad najveće. Kada je u travnju 2008. Georg Bush stigao u posjet Hrvatskoj.
Goran Stanzl/PIXSELL
Napisao: Borut Černelić
Snimio: Goran Stanzl / Pixell
I to dođe na dan bitke u Sigetu, kada je Zrinski spasio Mađarsku, Austriju i Hrvatsku od pada i predaje u Osmanlijske ruke. Pazi dalje, novi Sulejman Veličanstveni je tri zadnje džamije u EU napravio baš u Beču, Sigetu i Sisku, gdje su Turci također zaustavljeni.
Uz proganjanje Kurda i novinara, zvjerstva u Siriji, transportiranja ukrajinskog žita, šikaniranja svih onih koji ga u Turskoj kritiziraju... naprosto je nevjerojatno da mu se pridaje tolika pažnja. Pa ova svita koja je došla veća je i od one do sad najvece. Kada je 4. travnja 2008. Georg Bush stigao u posjet Hrvatskoj.
I zbilja, najveći dobitnik rata u Ukrajini je Erdogan. I mi mu tu dajemo veliki obol.
Ono što Sulejman Veličanstveni nije napravio 7. rujna 1586. odlučio je novi sultan ponovo pokrenuti. Istina, na jedan posve nov, moderan način.
„Bitka koja je spasila civilizaciju“ – Siget 1566. godine
Zanimljivo je da Erdogan dolazi danas u Hrvatsku, točno na isti datum kada je pao Siget. Simbolika ili...
Godine 1566. krenuo je sultan Sulejman Veličanstveni na svoj trinaesti pohod, a ukupno sedmi na Ugarsku. Cilj je bilo konačno slamanje Habsburgovaca, a sultan, tada već ostario čovjek od 72 godine, sanjao je o konačnom zauzimanju Beča.
Na putu prema Beču stajale su mu utvrde Gyula, Eger (Jegar) te Siget. Nikola Šubić Zrinski, tada kapetan Sigeta, bio je svjestan važnosti ovoga grada i počeo se rano pripremati za obranu znajući da će ova utvrda sigurno biti jedan od osmanskih ciljeva. Od svoje žene i sina Jurja oprostio se prije polaska u Siget riječima: „Sinko moj predragi, ti sam to dobro znaš da mi j'va Sigeti moju glavu zgubit“.
Isti dan, u plemićkoj odjeći s očevom sabljom i malim okruglim štitom krenuo je Nikola IV. Zrinski u juriš iz Nutarnjeg Grada na Osmanlije, predvodeći svoje vojnike. Ubrzo su Zrinskog pogodile janjičarske puške te je pao mrtav nakon pogotka u glavu. Dio branitelja odolijevao je još neko vrijeme, ali je bitka ubrzo završena. Od svih branitelja pošteđena su samo sedmorica, a među njima i Ferenc Črnko.
Dan nakon juriša, 8. rujna, glave branitelja i Zrinskog bile su nabijene na kolce oko sultanovog šatora, a već idućeg dana poslao je Mehmed Sokolović glavu Nikolinu svome bratu Mustafi u Budim, odakle ju je on proslijedio u habsburški carski tabor. U konačnici je Juraj Zrinski uzeo glavu i pokopao je u samostan sv. Jelene u Čakovcu, pored Nikoline prve žene Katarine. Sudbina Nikolina tijela nije poznata – prema jednim podatcima tijelo je spaljeno, a prema drugim tijelo je pokopao Mustafa Vilić Banjalučki, nekadašnju sluga Nikolin, u čast i spomen za humano postupanje Zrinskog prema njemu dok mu je služio.
Nakon kraja bitke napadači su se povukli i nisu nastavili prema Beču ili dublje u Ugarsku. Mir između Osmanlija i Habsburgovaca sklopljen je 17. veljače 1568. u Drinopolju (Edirneu) između cara Maksimilijana i novog sultana Selima II. Prema odredbama mira Osmanlijama su priznata sva osvajanja iz 1552. i 1566. godine. Siget će ostati u osmanskim rukama sve do 1689. godine.
08.09.2022., Zagreb - Predsjednik Zoran Milanovic primio je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Predsjednicke dvore. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
