Velika Britanija bila je druga najveća uplatiteljica u EU proračun. U sljedećem budžetskom razdoblju od 7 godina nedostajat će tako približno 53 milijarde eura na koje su prvenstveno računale države koje nemaju razvijeno gospodarstvo i koje je do sada osiguravala Velika Britanija. Upravo sad slijedi bitka da se države koje imaju posredno enormne koristi od članstva u EU i onih država koje nemaju visok GDP kompenziraju od razvijenih zemalja koje ostvaruju benefite zbog plasmana svojih roba na jedinstveno EU tržište.

- Europski proračun je nemoguće odvojiti od efekta korištenja velikog tržišta, kazao je Mislav Kolakušić te naveo primjer Njemačke koja je u proteklih 15 godina uplatila čak 115 milijardi eura više novca nego što je povukla. Međutim, prema istraživanjima njemačkog instituta koji se bavi gospodarstvom ona je u tom istom razdoblju imala 860 milijardi novih prihoda s osnova plasmana svojih roba na proširenom tržištu Europske unije. Što sad mi zahtijevamo za manje razvijene države? Tražimo da se ta rupa koja nastaje, a ona je ogromna nadomjesti većim uplatama koje bi davale države koje ostvaraju veliku korist od zajedničkog EU tržišta. Taj postotak sada za razvijene država iznosi jedan posto GDP, a po meni valjalo bi ga povisiti na dva posto. Ako se to ne dogodi to znači da ćemo imati manje projekata, da će poljoprivreda biti zakinuta...

Na pitanje kako promišlja novi europski proračun i zašto drži kako su postojeći prijedlozi budžeta štetni za Hrvatsku, Ivan Vilibor Sinčić je istaknuo: - Sada se donosi proračun za sedam godina, to je nova EU ovojnica. Prema svemu sudeći Hrvatska će tu izgubiti pet do deset posto sredstava. Veliki je problem što naša Vlada prihvaća postojeće prijedloge, a još je veći problem što je cijeli jednogodišnji proračun, od šest hrvatskih uplata naprosto nestao. I to bi nam moglo pri kreiranju novog sedmogodišnjeg proračuna izazvati ogromne poteškoće, s rezultatom smanjivanja proračuna.