Riječ je o najvećem deficitu od njemačkog ujedinjenja prije tri desetljeća te prvom deficitu te zemlje od 2013. godine. Samo godinu ranije Njemačka je bilježila plus od 45,2 milijardi eura.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku iz Wiesbadena, javna potrošnja se prošle godine povećala za 12,1 posto na 1,7 bilijuna eura, dok su se prihodi od poreza, u usporedbi s 2019. godinom, istovremeno smanjili za 3,5 posto na 1,3 bilijuna eura.
Za rast javne potrošnje odgovorne su mnogobrojne mjere koje je vlada kancelarke Angele Merkel poduzela kako bi se ublažile posljedice koronakrize poput programa skraćenog radnog vremena za očuvanje radnih mjesta.
Prema podacima njemačkog instituta Ifo, u ožujku ove godine je 2,7 milijuna njemačkih radnika i dalje sudjelovalo u programu skraćenog radnog vremena.