Podignuta optužnica protiv riječkih tajkuna na čijoj je jahti ljetovao sada već bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske

ŠOKANTNO: Ministar financija besplatno ljetovao kod navodnih utajivača poreza! Zašto je zapravo otišao ministar Zdravko Marić i je li podizanje optužnice zbog navodne utaje poreza njegovih domaćina i prijatelja pravi razlog odlaska nekad omiljenog potpredsjednika Vlade?

DORH je pred tri dana podigao optužnicu protiv oca i sina, znanih riječkih poduzetnika koje lokalci nazivaju i "Kraljevima Korza", bliskih prijatelja i Slavka Linića, jednako tako bivšeg ministra financija i potpredsjednika Vlade.


Slavica Šota i njezina kćer Josipa Novaković Šota, zbog koje je pod optužbom i Željko Kruneš, bivši šef krim policije u Rijeci i to ni manje ni više nego zbog POKUŠAJA UBOJSTVA maloljetnih sinova Josipe Novaković, komentirale su optužnicu protiv oca (1948.) i sina (1982.), upozoravajući da znaju o optuženicima puno više, da su upozoravale i dizale glas, no kako ih izgleda prati sudbina zloglasnog tipa iz Chicaga:


- Njihov je problem puno veći! Padaju na porezu kao Al Capone!


DORH u optužnici ne navodi njihova imena i prezimena, već samo godine rođenja, što je bilo dovoljno "Riječkom pokretu otpora" koji godinama vodi tešku bitku protiv tamošnjeg umreženog pravosuđa, politike i tajkunstva i ne samo lokalnog, da ih detektira.
DORH je optužnicu naslovio: Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci - Podignuta optužnica protiv dvojice okrivljenika zbog utaje poreza ili carine

Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci
Podignuta optužnica protiv dvojice okrivljenika zbog utaje poreza ili carine

Podignuta optužnica protiv riječkih tajkuna na čijoj je jahti ljetovao sada već bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Marin Tironi / Pixell
13. 8. 2022

Snimio: Marin Tironi / Pixell

Evo što točno piše u optužnici riječkog DORH-a:

- Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv dvojice državljana Republike Hrvatske (1948. i 1982.) zbog počinjenja kaznenih djela utaje poreza ili carina iz članka 256. stavak 1. i 3. u vezi članka 52. Kaznenog zakona.
Optužnicom se prvookrivljeniku (1948.) stavlja na teret da je od 2007. godine do 23. studenog 2009. u Rijeci; kao odgovorna osoba jedne pravne osobe koja je ujedno i osnivač druge pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, a istovremeno postupajući i kao odgovorna osoba i ovlašteni potpisnik računa više trgovačkih društva sa sjedištima izvan Republike Hrvatske; postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske. Tereti ga se da je koristio račune inozemnih društava kako bi prikrio stvarno ostvareni dohodak iz poslovanja svojih rezidentnih tvrtki te neistinito prikazivao njihovo poslovanje. Prvookrivljenika se tereti da je obavio više novčanih transakcija s računa trgovačkih društava u kojima je bio odgovorna osoba te bi dio novca ponovno transferirao u rezidentna trgovačka društva i a taj se način okoristio isplatom kamata, a potom je, u ime pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, zaključio ugovore o pozajmicama s inozemnim pravnim osobama koje je s namjerom prikazao da nisu vraćene u ugovorenim rokovima. Slijedom toga je inozemno trgovačko društvo naplatilo od pravne osobe sa sjedištem u Rijeci dugovanja po osnovi pozajmica s kamatama koje je on, potom, putem druge osobe podigao s računa u inozemstvu i kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu. Opisanim postupanjem prvookrivljenik je, tereti ga se, oštetio državni proračun Republike Hrvatske za iznos veći od 1.100.000,00 kuna. 

Prvookrivljenika (1948.) se optužnicom tereti i da je od 20. ožujka 2008. do 31. prosinca 2012. u Rijeci, postupio u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem i umanjenjem plaćanja poreza na dohodak od kapitala od prihoda ostvarenog u inozemstvu, odnosno protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak. Tereti ga se da je, koristeći činjenicu da kao član uprave inozemnih trgovačkih društava ima ovlaštenje za raspolaganje sredstvima po računima koje su ta trgovačka društva imala otvorenima u Švicarskoj, prenio novčana sredstva na svoj račun u Republici Italiji, a nakon toga na svoj račun u Švicarskoj. Prvookrivljenik je potom, tereti ga se, tim novčanim sredstvima, a radi ostvarivanja dobiti isplatom kamata, raspolagao kao zajmodavac u korist inozemnog trgovačkog društva s kojim je sklopio više ugovora o pozajmicama u kojima je predviđena kamata i na temelju kojih mu je pravna osoba isplatila, zbog zakašnjenja, iznos veći od 400.000,00 eura. Taj iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio poreznim tijelima Republike Hrvatske i za koji je ukupni iznos neprijavljenog i neobračunatog poreza na dohodak veći od 1.200.00,00 kuna.

Drugookrivljenika (1982.) se optužnicom tereti da je od 7. travnja 2009. do 10. lipnja 2013. u Rijeci, kao zaposlenik jedne pravne osobe sa sjedištem u Švicarskoj, postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem plaćanja poreza na tako ostvareni prihod. Tereti ga se da, iako svjestan da mu je s računa pravne osobe na osobne račune otvorene u bankama izvan Republike Hrvatske, s naslova plaće uplaćivan mjesečni osobni dohodak, nije podnio prijavu poreza na dohodak čime je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za ukupni novčani iznos veći od 400.000,00 kuna.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.