Hrabra sutkinja stala je u obranu Ustava i građana Republike Hrvatske. Ona je u zadnjih šest mjeseci na Općinskom sudu u Novom Zagrebu donijela nekoliko nepravomoćnih odluka kojima je uvažila žalbu ovršenika zauzevši stav da se ovrha ne može donijeti na temelju rješenja javnog bilježnika i bez znanja ovršenika, već jedino na temelju sudskog rješenja, navodi danas www.antikorupcija.hr.

Sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu i dalje odlučuje suprotno dominantnoj sudskoj praksi u Hrvatskoj koja dozvoljava iživljavanje bilježnika nad dužnicima. Bez obzira na to što joj je već u nekoliko navrata Županijski sud rušio njene prvostupanjske presude i dalje drži kako je mišljenje Europskog suda jače od onoga što su nametnule lobističke strukture odvjetnika, agencija, ovršitelja, financijskih organizacija prema kojima dužnici nemaju nikakvih prava. Tako im se novac plijeni s računa i bez sudskih presuda, tako njihove banke dozvoljavaju trećoj strani da skidaju novac s njihovih računa koji su im povjerili na čuvanje i pazite još, za tu uslugu čuvanja i diskrecije plaćaju im i nadoknadu. Zorka Ćaćić Zagrajski ponovno je alarmirala s istom temom Europski sud u listopadu prošle godine i ponovo je odlučila slijediti njihovo, a ne mišljenje koje je nametnulo društvo koje masno zarađuje na ovrhama. Predložila je i građanima da ih poslodavci plaćaju u kešu i da uopće ne pristaju na ideju da se netko može poigravati s njihovim povjerenjem. Iako i tu ne postoji zaista nikakva prepreka očigledno je da bi takva ideja u realizaciji pomutila račune ovršnoj mafiji. Usprkos svemu navedenom i dalje u nas viši sudovi ukidaju njene i slične presude prema kojima javni bilježnici ne bi smjeli provoditi ovrhe, u slučaju da dužnici o tome pojma nemaju ili im ne daju ovlaštenja, navodi www.antikorupcija.hr

Javnobilježnički postupci lišeni su načela kontradiktornosti čime se narušavaju osnovna načela poštenog i pravičnog suđenja te dovodi do neravnopravnosti stranaka u postupku, ekskluzivno danas donosi portal www.antikorupcija.hr.

Iako domaći sudovi svojim presudama uglavnom pokrivaju djelovanje javnih bilježnika na štetu hrvatskih građana, sutkinja Ćaćić Zagrajski nije odustala pa je Europskom sudu u listopadu 2018. godine poslala prethodno pitanje o tome je li odredba nacionalnog zakonodavstva i to odredba članka 1. Ovršnog zakona kojom se javnim bilježnicima daje ovlast da provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju vjerodostojne isprave, donošenjem rješenja o ovrsi, kao ovršnog naslova, bez izričitog pristanka ovršenika, u skladu s člankom 6.1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i s člankom 18. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, imajući pri tom u vidu citirane presude broj C 484/15 i C 551/15.
Time je navukla na sebe bijes svih onih koji zarađuju na leđima siromašnih građana, ali i zaslužila poštovanje građana.
Zorka Ćaćić Zagrajski, sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu jedna je od heroina domaćeg pravosudnog sustava, a svoj profesionalni i ljudski integritet potvrdila u nizu predmeta. Posljednji slučaj digao je na noge dobro uhodani ovršni sustav. Revolucionarnom presudom kojom je ovršno rješenje doneseno od strane javnog bilježnika proglasila nezakonitim i time nepodobnim za provedbu sutkinja Ćaćić Zagrajski je pokazala da je na strani prava i pravde i da postoje suci koji nisu spremni pogaziti svoje znanje u korist bogate i dobro umrežene manjine.
Preko 330.000 blokiranih građana i ovršni sustav koji umjetno stvara troškove, doslovno uništavajući živote stotina tisuća obitelji jasan su pokazatelj da sustav nije dobar, odnosno da je ciljano osmišljen kako bi maloj skupini dobro umreženih pojedinaca osigurao ogromna primanja iako je takvo zgrtanje bogatstva u potpunosti nemoralno. Sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski prva je u Hrvatskoj odlučila primijeniti stajalište Europskog suda prema kojem javni bilježnici ne smiju provoditi ovrhe. Ona je u zadnjih šest mjeseci na Općinskom sudu u Novom Zagrebu donijela nekoliko nepravomoćnih odluka kojima je uvažila žalbu ovršenika zauzevši stav da se ovrha ne može donijeti na temelju rješenja javnog bilježnika, već jedino na temelju sudskog rješenja.
Javnobilježnički postupci lišeni su načela kontradiktornosti čime se narušavaju osnovna načela poštenog i pravičnog suđenja te dovodi do neravnopravnosti stranaka u postupku.

TEKST RJEŠENJA KOJIM SU JAVNI BILJEŽNICI PROGLAŠENI NENADLEŽNIMA

“Prema presudi Suda Europske unije broj C 484/15 i C 551/15 javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu se smatrati sudom u smislu Uredbe o Europskom nalogu za izvršenje, a ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Osim toga, u presudama se navodi da poštovanje načela uzajamnog povjerenja među državama članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela države članice čije se izvršenje traži u drugoj državi članici, moraju biti donesena u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti i nepristranosti te poštovanju načela kontradiktornosti postupka.

Dakle, postupak koji prethodi donošenju rješenja o ovrsi nije kontradiktoran postupak i ta odluka nije donesena od strane suda već javnog bilježnika koji se, kako je već naprijed navedeno, ne može smatrati sudom. To dovodi do zaključka da je citirano rješenje donijelo apsolutno nenadležno tijelo, te se stoga imaju primijeniti pravila o apsolutnoj nenadležnosti. Posljedice toga su da sud ne može prihvatiti radnje koje je donijelo apsolutno nenadležno tijelo, slijedom toga se ne može nastaviti postupak povodom prigovora izjavljenog na rješenje o ovrsi. Dakle, ono što je od početka nevaljano ne može tijekom postupka postati pravovaljano, odnosno konvalidirati, jer bi se time narušilo načelo ravnopravnosti stranaka u postupku.

Slijedom navedenog, imajući u vidu odredbu članka 16. Zakona o parničnom postupku sud je odbacio prijedlog za ovrhu i ukinuo rješenje o ovrsi javnog bilježnika.