S prljavima treba igrat prljavo! D'Hondt je HDZ joker - čak 14 mandata dobili su od onih koji nisu za njih glasovali
NAJJEDNOSTAVNIJ RECEPT ZA RUŠENJE HDZ-a - "Promijenili su izborni zakon i jedinice, koriste smicalice D'Hodtova sistema, manipuliraju dijasporom i nacionalnim manjinama..., sve su to alati koje je usavršio HDZ! Prozreli smo ih i znamo sad kako - ILI UDRUŽIVANJE ILI HDZ", tvrdi Dražan Dizdar
Start
Primarni politički cilj svih oporbenih političkih aktera trebao bi biti onemogućiti HDZ da i u sljedećem četverogodišnjem mandatu obnaša vlast i tako nastavi sa svojom koruptivno-klijentelističkom praksom.
To je itekako moguće uz uvjet da se objektivno sagledaju postojeći politički odnosi od svih političkih aktera.
Ili udruživanje ili HDZ
Uzimajući u obzir da HDZ već više od 20 godina obnaša vlast i da je izgradio stabilno biračko tijelo (cca. 600.000), koje je primarno interesno (a ne ideološki) s njim povezano. Njihovi birači neće odustati od podrške HDZ-u bez obzira u koliko korupcijskih afera bili otkriveni jer su i sami skloni koruptivnom djelovanju od kojeg očito imaju osobne koristi.
Zbog toga svako ideološko pozicioniranje HDZ-a i njihovih birača služi isključivo za manipuliranje i zavaravanje birača i oporbenih stranaka.
Stranka koja je izgradila koruptivno-klijentelistički sustav ne može biti niti domoljubna niti demokršćanska jer je to nespojivo i s jednim i s drugim.
Ideološke razlike između oporbenih stranaka ne bi trebale biti prepreka za međusobno udruživanje jer im primarni cilj treba biti demontaža koruptivno-klijentelističkog sustava, a to nije ideološko pitanje, već temeljno društveno pitanje koje egzistencijalno ugrožava većinu građana naše države.
Osim toga, ako se kao kriterij političkog udruživanja uzme deklarirana ideološka pozicija pojedinih političkih stranaka, onda je mogućnost ostvarivanja glavnog cilja, a to je onemogućiti HDZ da i dalje bude na vlasti, u znatnoj mjeri smanjena. Dva su osnovna razloga za to:
• u RH cca. 50% birača ne izlazi na izbore, što pogoduje HDZ-u jer ima stabilnih cca. 600.000 (35%) birača sklonih korupciji
• jer će znatan dio birača glasovati (cca. 10%) za političke stranke koje neće prijeći izborni prag, a od čega će HDZ imati najviše koristi.
Dakle, naivno je vjerovati kako će neka novoosnovana politička stranka čija se prepoznatljivost temelji na jednoj osobi, ma koliko ona bila javno aktivna, dobiti neku značajniju podršku birača.
Također je naivno očekivati da će bilo koja politička opcija aktivirati izborne apstinente jer su politički apstinenti najstabilniji dio biračkog tijela, stabilniji su čak i od HDZ-ovih birača te se njihovo aktiviranje može očekivati samo u nekoj izrazito kriznoj situaciji.
JESU LI PROMJENE POLITIČKIH ODNOSA MOGUĆE?
Promjene politički odnosa pretpostavka su za promjenu postojećeg sustava u kojima dominira korupcija, klijentelizam, nepotizam, pogodovanje, trgovina utjecajem, neučinkovita, glomazana i preskupa državana, regionalna i lokalna uprava, neučinkovito pravosuđe....
Ako se analiziraju rezultati HDZ-a na parlamentarnim izborima od 2000 godine do zadnjih održanih 2020. godine (ukupno 7 parlamentarnih izbora u 10 izbornih jedinica) moguće je uočiti sljedeće:
1) Broj birača se nakon 2011. godine smanjio i stabilizirao na oko 3,5 milijuna, dok se broj birača koji su konzumirali svoje boračko pravo kontinuirano smanjuje (sa 75% na izborima 2000. na 46% na upravo održanim izborima 2020.).
2) Broj osvojenih glasova HDZ-a se također smanjuje, dok postotak osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata, raste. Dakle, iako HDZ ima trenda pada broja osvojenih glasova, postotak broja osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata ima trend rasta jer je pad broja birača koji izlaze na izbore veći od pada broja osvojenih glasova. Dakle, razlog zbog čega HDZ-u raste politička moć ne leži u većem broju osvojenih glasova, već u sve većoj apstinenciji birača, odnosno u činjenici da HDZ u manjoj mjeri gubi birače nego se povećava broj birača koji odustaju od izbora. Stoga, HDZ svoju političku moć zapravo crpi iz svog relativno stabilnog biračkog tijela koje se u manjoj mjeri smanjuje nego se povećava broj izbornih apstinenata.
3) Na prošlim parlamentarnim izborima političke stanke koje nisu dobile niti jedan saborski mandat ukupno su osvojile 224.723 glasova (14%) što iznosi 20 mandata od čeka je čak 14 mandata pripalo HDZ-u.
Zaključak: Povećanje izbornih apstinenata i razjedinjena oporba glavni su razlog povećanja političke moći HDZ-a.
Pretpostavke za promjenu političkih odnosa:
1) Povećanje izlaznosti na sljedećim izborima s 46% kolika je bila na prošlim izborima na barem 55% (povećati izlaznost za cca. 300.000) na sljedećim parlamentarnim izborima.
2) Udruživanje oporbenih stranaka jer se time smanjiva broj mandata koji HDZ dobiva zbog postojećeg izbornog zakona koji pogoduje stranci koja dobiva najveći postotak glasova po svakoj izbornoj jedinici.
3) Odustajanjem od izlaska većeg broja marginalnih političkih stanaka jer pojedinačno ostvaruju zanemariv broj glasova, a koji u zbroju nije zanemariv (taj broj glasova kreće se i do 200.000). Od tih glasova najveću korist ima HDZ zbog postojećeg izbornog zakona (D'Hontova metoda).
Zaključak: Uz ove 3 pretpostavke HDZ bi osvojio 15 do 20 mandata manje nego na prošlim izborima što bi u značajnoj mjeri promijenilo političke odnose.
