Foto: Screenshoot

Napisao: Borut Černelić

Prije pet godina pisao je rođeni Posavljak dr. Tado Jurić sa stalnom adresom donedavno u Njemačkoj, a sad u Zagrebu da će s ovim trendovima Hrvatska pasti na 3,8 milijuna do 2022. Ono što je predvidio to se i dogodilo. Jučer se oglasio na društvenim mrežama nakon izlaska službenih brojki popisa stanovništva 2021.

Napisao je: - „To nisu bile izjave izvučene iz malog prsta nego mjeseci analiza vanjskih baza podataka i terenskog istraživanja u iseljeništvu“.
Sad se javljaju demografski generali nakon bitke koji pokušavaju opravdati brojke iz popisa, a sve je zapravo kristalno jasno. Iz Hrvatske se odlazi zato što su ljudi nesretni i nezadovoljni, zato što vlada korupcija…

Kako tvrdi dr. Tadić njegove izjave nisu bile izjave izvučene iz malog prsta nego mjeseci analiza vanjskih baza podataka i terenskog istraživanja u iseljeništvu. On je do rezultata uglavnom dolazio promatrajući i istražujuću ogromnu gomilu naši ljudi u Njemačkoj. Njih 370.000 mlađih koji su tamo došli u posljednjih deset godina. Napisao je pred par godina i knjigu "Gubimo li Hrvatsku?", no nije na tome stao. 2020. uradio je sve obuhvatnu analizu potrošnje vode po kućanstvima u HR kako bih dokazao da je de facto populacije znatno manje od de iure, odnosno da imamo fiktivno stanovništvo. I nikom ništa.

2021. je dao doprinos razvoju još jedne alternativne metode koja je dala ozbiljne indicije o tome da su trendovi iseljavanja znatno viši nego se pokazuje – tzv. digitalna demografija. Riječ je u najkraćim crtama o podacima koje nam pokazuju društvene mreže i Google tražilica. Ono što je on znao puno ranije sad su potvrdili i rezultati Izbora. Gotovo da su se u broj rezultati poklopili s njegovim projekcijama od prije dvije, tri, pet godina.

Zapravo, nije više ni važno koliko nas je, nego kakva je starosna struktura - postali smo najstarija nacija u EU. Mladi se iseljavaju, a stari useljavaju. Odlaze nam generacije u najboljim godina, a vraćaju nam se penzioneri i to ne samo Hrvati, već i brojni stranci, njihovi vršnjaci.
Tado je sve to sažeo u krilaticu: - Hrvatsku se pretvara u „Vikendicu Europe“.
Volio bih ne biti opet u pravu kad za 10 godina dežurni generali nakon bitke budu iznosili navodne uzrujanosti i žal za utvrđenim.

Posljednje istraživanje doktora Tadića iz 2020. dio je šireg i nekoliko godina starijih istraživanja kojim su pokazali koji su glavni uzroci i motivi iseljavanja iz Hrvatske. U toj studiji „Gubimo li Hrvatsku“ smo pokazali da nezaposlenost ili nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla u struci u Hrvatskoj nisu glavni motivi iseljavanja, nego da su to nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija. Specifičnost ovog istraživanja je ta da je naš uzorak prikupljen isključivo na području Njemačke, čime smo težište istraživanja prebacili upravo tamo gdje i treba biti, među iseljene Hrvate u Njemačkoj.

Do nekog većeg povratka novih hrvatskih iseljenika teško da će doći. Razlozi zbog kojih se iseljenici ne žele vratiti su isti oni koji su ih doveli do napuštanja domovine, prvenstveno su to nepravedno društvo i tzv. zarobljena država, odnosno sve ono što nam je poznato pod pojmovima korupcija, slabe institucije, nepotizam i klijentelizam.

Budući da nije učinjeno ništa značajno po tom pitanju, iseljenici niti ne vide razloga za povratak. Jedno je sigurno, ljudi se neće vratiti samo zato što ih netko poziva da se vrate.

Hrvatska nema više od 3,8 milijuna stanovnika. To se ne može vidjeti kroz podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS), ali može indirektno kroz njemačke registre te registre hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj. Posebno je zanimljiva i signifikantna spomenuta metoda kojom smo se služili prateći društvene mreže i podatke Facebook analitike i alata Google Trendsa, čije ćemo rezultate objaviti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a koje je istraživanje financirala njemačka zaklada Konrad-Adenauer i Hrvatsko katoličko sveučilište. Nadalje, koristili smo još jednu inovativnu metodu koja je također indikativna - naime, pratili smo podatke potrošnje vode u kućanstvima u Hrvatskoj te odjavu odvoza komunalnog otpada. Takvi podaci pokazuju da je u određenim općinama ali i većim gradovima došlo do smanjenja potrošnje vode u kućanstvima i do 20%. To svakako implicira da ljudi nestaju, što depopulacijom što iseljavanjem.

Tado Jurić, docent je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Autor je najnovijih istraživanja o mladoj hrvatskoj dijaspori. Upozorava da ne samo da su korupcija i klijentelizam glavni razlozi iseljavanja. Između korupcije i iseljavanja postoji još jedna korelacija. Veliko iseljavanje pojačava korupciju. Oni koji su dio koruptivno-klijentelističke mreže ne odlaze iz Hrvatske, odlaze ne umreženi. Jurićeva tvrdnja objašnjava sve veće konformiranje hrvatske vlasti, ali i javnosti s lopovlukom i ono najgore, iznimnu pasivnost vladajućih da donesu prave natalitetne politike.