Jedan od doajena hrvatskog obrtništva i poduzetništva Stjepan Šafran rođen je 1945. godine u Brezničkom Humu kod Varaždina, a njegova je poslovna priča počela 1967. godine kada je pokrenuo vlastitu radionicu za preradu metala i strojnu obradu. Počeo je skromno, u garaži velikoj 35 četvornoh metara i s jednim radnikom, a danas njegov poslovni sustav, koji čine tvrtke Alu Product i Metal Product te Ljevaonica Tržec, zapošljava više od 210 radnika i proizvodi elektroopremu i strojnu opremu lijevanjem.

Na početku poslovanja Šafranova je radionica isporučivala elektroopremu za Elektroprivredu BiH. Potkraj 1979., u kooperaciji s Energoinvestom iz Sarajeva. isporučila je nosače izolatora za afričko tržište, a kako je posao konstantno rastao, odlučili su u radionici proširiti proizvodnju pa su u Odri kod Zagreba izgradili tri proizvodna pogona na oko 3600 četvornih metara.

Od 1994. kooperanti su svjetski poznatoj njemačkoj tvrtki Tyco Electronics Raychem u konfekcioniranju i distribuciji toploskupljajućega kabelskog pribora, s finskim partnerom ABB-om proizvode rastavljače za srednji napon, a imaju i ugovor s norveškim Siemensom. Godine 1996. otvaraju tvrtku u Sarajevu, a 2001. s talijanskim partnerom Wam Grupom tvornicu u Brezničkom Humu. U 2014. godini prihod im je iznosio 10 milijuna eura. Izvoze više od 70 posto proizvoda.

U 2006. godini Šafran je odlučio obnoviti obiteljsku tradiciju pokretanjem vinarije. Proizvodi rajnski rizling, graševinu i muškat, a njegova su vina već našla put do međunarodnoga tržišta.

Šafranov biznis od samog je početka obiteljski, u rad tvrtke uključeni su supruga, dva zeta te odnedavno i unuka, čime je poslovanje počela preuzimati treća generacija obitelji. U svojoj je bogatoj karijeri Stjepan Šafran bio istaknuti član mnogih udruženja i institucija, a njegov je rad ovjenčan i brojnim nagradama.

Bratovština Hrvatskih vinskih vitezova 7. listopada proslavila je 15. obljetnicu svojega postojanja svečanošću koja je održana u zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava. Na toj svečanosti u svoje redove primila je sedam novih članova, a 20 vinskih vitezova promaknuto je u viša zvanja. Posebnost ove svečanosti je što je u čast 15. obljetnice Bratovštine svečanost dodjele viteških lanaca – najvišega stupnja u Ordo Equestris Vini Europae – obavljena izvan sjedišta reda, Željeznog.

Obučeni u živopisne odore, sa zastavom viteškoga reda, mačem hrvatskoga konzulata i ceremonijalnim štapom, 90 članova Bratovštine s još 80 osoba u svojoj pratnji, okupilo se na Trgu bana Jelačića te se svečanim mimohodom uz pratnju limene glazbe i Zagrebačkih mažoretkinja uputilo u zagrebačku prvostolnicu, u kojoj je bila održana Sveta misa.

Biskupu Franji Komarici i kanoniku Josipu Kuhtiću dodijeljene su svećeničke stole Europskog vinskog viteškog reda, a svečanost je predvodio Prvi konzul Senata Ordo Equestris Vini Europae Alfred Rákóczi de Tombor Tintera, u nazočnosti 1. prokonzula Konzulata Slovenija viteza Tomislava Kovačiča, izaslanika Senata viteza Matu Klikovića te drugih gostiju iz Slovenije, Austrije i Hrvatske.

Hrvatska je od uspostave svoje neovisnosti i međunarodnoga priznanja 1992. godine postala članicom brojnih međunarodnih udruga i asocijacija. Jedna od njih su i Vinski vitezovi, koji pripadaju Europskome vinskom viteškom redu. Ta ugledna udruga okuplja ljude raznih profesija diljem Europe, sa zajedničkim ciljem promoviranja mira, spajanja različitih kultura , razumijevanja među narodima i promocija tradicionalnih vrijednosti kršćanske Europe prilagođene današnjem duhu vremena. Konzulat Hrvatske je od početaka svoga djelovanja bio organiziran kao Bratovština hrvatskih vinskih vitezova, a osnovana je po uzoru na tradicije brojnih dobrovoljnih društveno-vjerskih odnosno staleških udruga vjernika laika, koje su se osnivale ponajviše u srednjemu vijeku diljem naše obale, tijekom snažnoga razvoja urbanog života.