Ovogodišnja peta plenarna sjednica Europskoga parlamenta, koja je bila na rasporedu d 13. do 16. veljače 2023. godine u Strasbourgu u Francuskoj raspravljala je o brojnim zanimljivim europskim temama, no hrvatskim je zastupnicima bila jedna od najzanimljivijih ona koja se doticala priče o prekograničnim usvajanjima, o transparentnosti koja prati ovo iznimno delikatno područje.

Ladislav Ilčić iz Suverenista očekivao je i više informacija o sudskoj trakavici o navodnim krijumčarima djece, koja potresa posljednjih mjeseci Hrvatsku i Zambiju. Dobro se pripremio, no nije imao prigodu nešto više reći o temi, jer je ona iz nepoznatih razloga, doslovno u posljednjem trenutku skinuta s dnevnog reda. Iako je to tema koja je davno prije bila najavljivana, a i pripremljena, zbog famoznog "trgovanja djecom" u Zambiji mališanima iz DR Konga postala je iznimno zanimljivom i široj javnosti.Koji su pravi razlozi odustajanja europske birokracije od rasprave o ovoj delikatnoj temi odista je teško govoriti, no oni bolji poznavatelji prigode itekako ovakvu ishitrenu odluku dovode u vezi sa suđenjem u Zambiji.

Iako se očekivao i termin za novu raspravu, on se još u uvijek ne zna.

Peta ovogodišnja plenarna sjednica Europskoga parlamenta obilježena je odobrenjem završnoga nacrta dnevnoga reda te raspravom o dogovoru postignutome s Vijećem Europske unije u prosincu 2022. godine o sporazumu pod naslovom REPowerEU. U skladu s navedenim sporazumom, države članice Europske unije koje podnose zahtjev za dodatnim sredstvima u okviru izmijenjena plana oporavka i otpornosti morat će uključiti mjere za uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe, kako je predviđeno u planu REPowerEU. Tijekom pregovaračkoga postupka, zastupnici u Europskome parlamentu su se pobrinuli da se novim mjerama podupiru ugrožena kućanstva te mala, srednja i mikropoduzeća, a uspjeli su uvjeriti države članice Europske unije da se najmanje 30 % sredstava iz plana REPowerEU usmjeri na projekte kojima će se rješavati postojeća uska grla u prijenosu, distribuciji i skladištenju energije.

Uvedena su i nova pravila o transparentnosti koja se odnose na krajnje i najveće primatelje sredstava. U Europskome parlamentu donesena je i odluka o odobrenju uvođenja obveze potpune ugljične neutralnosti za sve nove automobile i kombije od 2035. godine, što je dijelom zakonskoga paketa Spremni za 55 %, kojim bi se trebao povećati doprinos ostvarenju ciljeva klimatske neutralnosti. Dogovor koji je u prosincu 2022. godine postignut s Vijećem Europske unije također uključuje prijelazne ciljeve za smanjenje štetnih emisija u 2030. godini (55 % za automobile i 50 % za kombije), a predviđa i novu metodologiju za procjenu ugljičnih emisija tijekom cijeloga životnog ciklusa vozila. Nadalje, zastupnici u Europskome parlamentu postavljali su i pitanja povjereniku Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivéru Várhelyiju o izgledima pristupanja zapadnoga Balkana Europskoj uniji. U studenome 2022. godine Europski je parlament pozvao Europsku uniju da prevlada status quo i pruži novi zamah procesu proširenja među državama članicama i u državama kandidatkinjama, a tom je prigodom ustvrđeno i da je – u svjetlu rastuće ruske prijetnje europskome miru i stabilnosti – pojačana politika proširenja najsnažniji geopolitički alat Europske unije. U ovome je trenutku pet država zapadnoga Balkana na listi kandidata za članstvo u Europskoj uniji. To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, a Kosovo ima status takozvane potencijalne države kandidatkinje za pristupanje Europsku uniju. Eurozastupnici su u Francuskoj raspravljali i o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i borbi protiv njega te o prioritetima Europske unije za 67. sjednicu Povjerenstva Ujedinjenih naroda o položaju žena, a i o ruskome napadu na Ukrajinu, kao i razmatranje pitanja što je sljedeće što Europska unija treba učiniti za potporu Ukrajini. Rusija je 24. veljače 2022. godine započela opsežnu vojnu invaziju na susjednu Ukrajinu, a od samoga početka, Europska unija i međunarodni saveznici pružaju podršku vladi u Kijevu koja je rezultirala dosad nezabilježenim razinama financijske pomoći i suradnje, isporukom oružja Ukrajini, oštrim sankcijama protiv Moskve te dodjeljivanjem statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji Ukrajini i Moldaviji. Od ostalih tema na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta koja se sredinom veljače održala u Strasbourgu trebalo se raspravljati i o Prekograničnim posvojenjima – potrebom za većom transparentnošću i međunarodnom suradnjom, no to se iz nepoznatih razloga nije dogodilo.