Zasićeni smo podacima ovisni o društvenim mrežama koje naizgled besplatno koristimo i iz kojih isisavamo informacije za koje ni sami ne znamo jesu li istinite. Što mi kao laici uopće znamo o lažnim vijestima kojima je puna nova stvarnost?

Lažne vijesti

Zloglasni t. i. lažne vijesti predstavljaju samo jednu dezinformaciju. Dezinformacije su slične njima. Više od lažnih vijesti, one imaju potencijal postati viralne ili popularne dezinformacije.
 

U dezinformacijama je moć!

Razlog leži u činjenici da se temelje na istini, koja učinkovitije dostavlja dezinformacije u mozak korisnika. Prilikom pregledavanja društvenih mreža i društvenih mreža, mozak korisnika obično je preopterećen informacijama. To im olakšava prihvaćanje informacija koje su lako razumljive i naizgled istinite. Budući da su društveni mediji u slobodnim zemljama javna platforma, svatko, uključujući informativne portale i takve i druge medije, može objaviti bilo što bez odgovornosti za provjeru činjenica. Stoga je korisnicima prepušteno da razlikuju točne i pogrešne informacije. Otkrivaju lažne vijesti i dezinformacije. To ponekad zahtijeva znanstvenu, kulturnu, medijsku i društvenu pismenost
 

Pogrešne informacije

Dezinformacije su lažni ili obmanjujući sadržaji, uključujući podvale, teorije zavjere, izmišljena izvješća i naslove mamaca za klikove. Treba naglasiti da dezinformacije nisu namjerno obmanjujuće. Njihova je svrha formirati ili promijeniti javno mnijenje o određenoj temi. Tipičan primjer su teorije o povezivanju cjepiva s mobilnim mrežama i čipovima pete generacije.

Poluistine

Poluistine se mogu širiti istom taktikom kao i dezinformacije. I to mogu biti podvale, mamac za klikove i izmišljena izvješća, ali su ipak bliže istini nego dezinformacijama. Dezinformacije su stvorene da bi se zavaravale. Mnogo je razloga zašto se na računima pojedinaca ili tvrtki šire poluistine.

Njihovo širenje obično ima specifičan cilj, kao što je povećanje marketinške učinkovitosti, povećanje online prometa, stjecanje sljedbenika za vlastitu svrhu ili za ciljeve tvrtke, poticanje emocionalnog odgovora i stvaranje poremećaja.
 

Tipična poluistina je da cjepiva protiv Covid-19 uzrokuju zgrušavanje krvi i upalu srčanog mišića. Ispravak takve poluistinite tvrdnje bio bi da cjepiva protiv Covid-19 izazivaju krvne ugruške i upalu srčanog mišića u iznimno rijetkim slučajevima nakon cijepljenja. Na društvenim mrežama dezinformacije su opasne jer informiraju korisnike i oblikuju njihova mišljenja, a oni ih imaju priliku dalje dijeliti.

Očuvanje stvarnog

Bit sigurnog korištenja internetskih mreža je korištenje vlastitog znanja koje je stečeno u stvarnom svijetu i potječe iz znanstvenih izvora. Ako je medijski pametan ili znanstveno pismen, korisnik može brzo prepoznati lažne vijesti i dezinformacije. Vrijedno je zapamtiti da su algoritmi društvenih medija i slične platforme osmišljene kako bi optimizirali zadržavanje korisnika i njihovu suradnju s drugim korisnicima i platformom. Ovo je cilj i za taj cilj se ne biraju sredstva. Negativne vijesti, podaci koji izazivaju podjele i dezinformacije su oni koji najlakše aktiviraju korisnika.

Stoga održavajte zdravu razinu znatiželje i veliku dozu kritičkog razmišljanja dok koristite društvene mreže. To je kroz povijest riješilo mnoge stvari.
 

Piše: Vid Legradić, autor knjiga via https://www.metropolitan.si/odnosi-in-psihologija/kako-so-druzbena-omrezja-postala-gojisce-laznih-novic-dezinformacij-in-napacnih-informacij/