7 kanti recikliranog smeća samoborski smetlari na sveopće zgražnje utovarivali su pred tri godine u jedan kamion i miješali ga i to bez straha od javnosti i europskih i hrvatskih investitora. Tako su radili i sljedećih 15 mjeseci, a kako doznajemo i danas se znaju dogoditi slični menifetluci. I to ne samo u Samoboru.

7 kanti recikliranog smeća samoborski komunalci sa središnjeg suvremenog zbrinjavališta otpada na sveopće zgražanje utrpavali su u jedan smetlarski kamion. Staklo, plastika, metal, komunalni otpad koji ekološki osvješteni Samoborci odvajaju tako ponovo završava na jednom mjestu. Savjesni recikliraju, a odgovorni ih prave budalama. Na lokalnoj tržnici, u samom središtu grada sredstvima Europske unije izgrađeno je podzemno sabiralište otpada sa sedam različitih spremnika. No što to vrijedi kad svakog trećeg dana svih sedam kontejnera lokalni smetlari utrpaju na zaprepaštenje prisutnih u jedan jedini kamion. Ovakvo drsko ponašanje krajnje je neprimjereno i savjesne čini budalama, a investitore magarcima koje su odgovorni za zbrinjavanje otpada lijepo povukli za uši. I dok građani uporno po savjesti i uputama tih istih moćnika misle da svojim postupcima ekološki djeluju pred njihovim očima odvija se dvostruka igra koja se ruga ne samo s ekologijom i onima koji sui m povjerili novac, već i za zdravom pameću. Romeo Ibrišević, Samoborac i inicijator Zelenih stopa, udruge koje je u Hrvatskoj zbrinula više od 15.000 automobilskih olupina svako malo dođe istovremeno sa smetlarima na samobirsku tržnicu. Tek toliko da zbilježi ljudsku glupost, prevaru i što već ne. I nije Samobor jedinstveni primjer ekološke obmane sa suvremenim prihvatilištima otpada. Slične se nepodopštine događaju i u brojnim drugim sredinama, a i sa istim suvremenim podzemnim zbrinjavalištima komunalnog otpada, plastike, stakla, metala. Još jedan od takvih drastičnih primjera nemara je i onaj na rivi u Komiži, gdje postoji slično privremeno odlagalište i gdje pred očima usidrenih nautičara bodulski škovacini repriziraju istu igru onih samoborskih.

Samobor je još jedan u nizu hrvatskih gradova koji nije kvalitetno riješio taj problem, no zato su pompozno otorili i oslikavali podzemno sabiralište otpada na samoborskoj tržnici, jednako kako što su se lokalni političari slikali pored uređenog i zatvorenog odlagališta Trebež koji se punio otpadom u razdoblju od 1968. do 2007. I to usprkos tome što je smješten u III. vodozaštitnoj zoni vodocrpilišta Strmec. U međuvremeno Samoborci su sve do prošle godine vozili svoje smeće na zagrebački Jakuševac, a kad im je to zapriječeno dogovorili su se lokalanim čelnicima u Dvoru, a pokušavali su smeće uvaliti i Kutini.

7 kanti recikliranog otpada sa samobrskog i ne samo samoborskog suvremenog prihvatilišta otpada  završava na najgori mogući način u jednom kamionu  Usprkos trudu osvještenih on ponovo izmješa i ambalažu od plastike i željezo i staklo i komunlani otpad.

Sad vi to objasnite svima onima koji misle da postoje odgovorni koji vode brigu o recikliranju smeća, a i drugih važnih lokalnih i državnih poslova.

Tekst iz 2018.