Slučaj s njemačkom kontaktnom podvodnom minom iz Lumbarde je specifičan, jer nitko ništa ne poduzima, a izrazito je opasna. Na dubini je manjoj od 25 metara i stalno mijenja svoj položaj jer je more nosi. Navodno se čekalo da prođe ljeto i da odu turisti kako bi se u kontroliranim uvjetima i u miru deaktivirala, no ona je i dalje prava opasnost.

Napisao: Sven Stažić

Podvodna njemačka kontaktna mina promjera 150 centimetara s najmanje 50 kilograma razorna eksploziva pronađena je u podmorju još početkom ljeta u blizini Lumbarde na otoku Korčuli. Usprkos brojnim apelima, još uvijek nije uklonjena! Tijekom turističke sezone odgovorni je nisu htjeli dirati da ne ometaju turističku idilu, no furešti su otišli, a bomba i dalje prijeti.

Ronioc Miljeko Marukić zvani Tić, pronašao je njemačku kontaktnu podvodnu minu zaostalu iz 2. svjetskog rata i redovito upozorava na opasnost koju predstavlja. Zaljubljenik u jadransko podmorje ne samo da je otkrio opasnu bombu, već uporno upire prstom na odgovorne.

Pred koji dan ovaj Zagrepčanec s Trešnjevke koji se priženio u Lumbardu ponovo je zaronio na dubinu ne veću od 25 metara te postavio sat udruge Zelene stope koja detektira brojne opasnosti i ekocide u prirodi. Prema riječima Romea Ibriševića, zanesenjaka u hrvatske ljepote krajnje je vrijeme da se mina ukloni i deaktivira.

- Kako je došla njemačka mina da same obale Lumbarde, a da prije nije bila otkrivena? Pa upravo je u tome problem, govori Romeo Ibrišević koji tvrdi kako se ona uslijed struja pomiće i kako nije isključeno da je jedog dana more izbaci i na plažu punu kupača.

Jadransko more zatrovano je tonama raznog streljiva, mina, granata, neeksplodiranih torpeda, od kojih se neka na morskome dnu nalaze još od Prvog svjetskog rata. Slučaj s bombom iz Lumbarde je specifičan, jer nitko ništa ne poduzima, a izrazito je opasna. Navodno se čekalo da prođe ljeto i da odu turisti kako bi se u kontroliranim uvjetima i u miru deaktivirala, kao što se to inače radi.

Jadransko more zatrovano je tonama raznog streljiva, mina, granata, neeksplodiranih torpeda, od kojih se neka na morskome dnu nalaze još od Prvog svjetskog rata. O kojem je broju riječ službenih podataka nema, no činjenica je kako naše podmorje obiluje brojnim opasnostima koje su posijali ratni vihori, ali jednako tako i svi oni koji su se htjeli riješiti viška naoružanja. ‘Nakon Drugog svjetskog rata, bacanje viškova streljiva u more bila je uobičajena praksa, – bilo da je riječ o vojnim sredstvima JNA ili neiskorištenim sredstvima koja su u more bacali zrakoplovi NATO-ova saveza na povratku u Italiju s misija iznad Balkana’, s bombardiranja Srbije od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine.

Vezanjem ure na “rog” podvodne mine zaostale iz 2.svjetskog ronioc Miljeko Marukić zvani Tić, poslao je pitanje  svim odgovornima : Što se čeka? Bombu su ronioci vec ranije prijavili odgovornima i ništa se nije dogodilo.Tako  je bilo i prije godinu dana kada su ronilački klub izronio više od 300 kamionskih guma iz podmorja oko Lumbarde a  nitko  ih nije htio preuzeti. Problem je tada riješen uz pomoć poduzeća Acala sirovina iz Metkovića i članove udruge Zelene stope.

Čekamo  samo da s otoka odu svi  turisti govori nam Ivan Šale zamjenik gradonačenika Korčule dok spretno vezuje satove na trulog fičeka koji ”krasi“ šumarak s najljepšim pogledom na Pelješac.

Pokazuje nam i olupinu kamiona iznad Pupnatske Luke, trule Stojadine u Žrnovu, usputno ilegalno odlagalište na cesti prema Veloj Luki. Bilježimo gps koordinate, snimamo i zapisujemo. Satovi su postavljeni, dobra volja je tu - što se čeka - vrijeme je za izvlačenje… 

PET OPASNIH ZONA JADRANA: Ovo su područja poput minskog polja, puna eksploziva na kojima nije sigurno!

Mauro Barešić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva napominje kako je pet takvih zona na Jadranu (oko Brijuna su dvije) u kojima je zabranjeno sidrenje i ribarenje, i to upravo zbog odloženih eksploziva:

1. Zona jugozapadno od Brijuna (na poziciji 44º53´ sjeverne geografske širine i 13º24´ istočne geografske dužine polumjera 4,82 kilometra), te zona južno od otoka Brijun veli (na poziciji 44º51´ SGŠ i 13º44´ IGD i polumjera 3,22 kilometra).

2. Zona jugoistočno od otoka Susak (na poziciji 44º25´ SGŠ i 14º22´ IGD i polumjera 6,43 kilometra).

3. Zona jugozapadno od Dugog otoka (na poziciji 43º58´ SGŠ i 14º46´ IGD i polumjera 1,61 kilometra).

4. Zona sjeverno od otoka Jabuke (na poziciji 43º8´ S.G.Š. – 15º26´ I.G.D. i polumjera 4,2 kilometra).

5. Zona jugozapadno od Prevlake (na poziciji 42º18′-42º26′ S.G.Š. do 18º22′-18º32′ I.G.D)

Ima bombi, mina, zaostalog streljiva in a brojnim drugim lokacijama, poput Lumbrade. U pravilu se takva eksplozivna sredstva deaktiviraju u rekordnom roku, poput slične mine pronačene pored Dugog otoka 2016. Nju su pripadnici ATJ Lučko “zbrinuli” u roku nekoliko dana od pronalaska. Tim prije je poraznija priča iz Lumbarde, jer mina je otkrivena prije više od pola godine, a zbog gibanje mora i struja lako je moguće da se još više približi obali.